Da li ste nekada čuli za Kvestologiju? Za Nermina Zejnilovića to je jedan od njegovih najvažnijih intelektualnih i praktičnih projekata, o kojem prvi put ekskluzivno govori za „Semberske novine“. Ovaj stručnjak za vještačku inteligenciju, inovacije i bihevioralnu psihologiju istražuje kako priroda pitanja utiče na naše odluke, način razmišljanja i razumijevanje problema.
Kako biste ukratko predstavili sebe i ono čime se danas bavite?
– Ples i gluma bili su važan dio mog ranog stvaralačkog puta, a trenutno se profesionalno bavim spojem bihevioralne psihologije, inovacija, dizajna iskustva, kritičkog mišljenja i razvojem vještačke inteligencije. Moja interesovanja su negdje na presjeku pitanja: Kako ljudi razmišljaju? Kako donose odluke? Kako organizacije uče i kako se kroz bolje postavljena pitanja mogu stvarati kvalitetnija rješenja za društvo, obrazovanje i biznis? Profesionalno djelujem kroz edukacije, savjetovanja i razvoj novih ideja, tj. inovacija. Kroz treninge i radionice radim sa mladima, kompanijama, timovima i organizacijama obrađujući teme poput kreativnog i kritičkog mišljenja, bihevioralnog dizajna (primjena znanja o ljudskom ponašanju), korisničkog iskustva, inovacija, komunikacija, AI alata i dizajna boljih odluka.
Posebno mi je važno da znanje ne ostane samo teorija, nego da postane alat koji ljudi mogu koristiti u stvarnim situacijama: u poslu, učenju, liderstvu, javnom djelovanju i svakodnevnom životu.“
Šta zapravo znači pojam Kvestologija?
– Kvestologija je termin koji koristim za oblast koju trenutno razvijam, a tiče se kulture, filozofije i prakse postavljanja boljih pitanja. Kvestologija polazi od jednostavne, ali važne ideje, a to je da kvalitet našeg života, obrazovanja, biznisa i društva često ne zavisi samo od odgovora koje imamo, nego i od pitanja koja smo naučili da postavljamo. Kvestologija se bavi time kako pitanja oblikuju našu pažnju, razmišljanje i odluke. Ona istražuje zašto neka pitanja otvaraju prostor za novo razumijevanje, dok druga zatvaraju razgovor. Na primjer, nije isto pitati: „Ko je kriv?” i „Koji sistem proizvodi problem u kom ljudi griješe?”; ili „Šta da radimo?” i „Koju pretpostavku nismo provjerili?” Nije isto pitati: „Kako da ubijedimo ljude?” i „Šta ljude zaista sprečava da promijene ponašanje?”
Zašto smatrate da su pitanja toliko važna?
– Danas živimo u vremenu u kojem su odgovori sve dostupniji. Vještačka inteligencija, internet i digitalni alati omogućavaju nam da do informacija dođemo brže nego ikada. Ali upravo zato pitanje postaje još važnije. Ako postavimo površno pitanje, dobićemo površan odgovor. Ako postavimo pogrešno pitanje, vrlo brzo možemo dobiti veoma uvjerljiv, ali potpuno promašen odgovor.
Smatram da ulazimo u eru pitanja, a ne samo eru informacija.“
Da li je Kvestologija teorijska disciplina ili ima praktičnu primjenu?
– Za mene je Kvestologija i filozofski i praktični okvir. Filozofski, jer se bavi prirodom mišljenja, znanja, neznanja i smisla. Praktični, jer se može koristiti u obrazovanju, biznisu, politici, psihologiji, inovacijama, medijima i svakodnevnoj komunikaciji. Dobar nastavnik, učitelj, profesor, ne prenosi samo lekcije, nego uči djecu da pitaju. Dobar lider ne izdaje samo naredbe, nego stvara prostor u kojem tim može bolje razumjeti problem. Zato mi je važno da se o Kvestologiji ne govori kao o nekoj apstraktnoj teoriji, nego kao o praktičnoj kulturi mišljenja. Ona počinje onda kada prestanemo da tražimo samo brze odgovore i počnemo da obraćamo pažnju na to kakva pitanja vode naš život, naš posao i naše društvo.
“Dobar novinar ne traži samo izjavu, nego i pitanje koje otkriva ono što javnost još ne vidi.“
Zašto je važno da se ovakvi koncepti razvijaju iz lokalne sredine?
-Posebno mi je važno da se ova ideja razvija iz naše sredine. Često čekamo da koncepti, discipline, istraživanja, metodologije i „velike ideje” dođu spolja, iz većih centara. A ja vjerujem da i iz Bijeljine, Semberije i našeg regiona mogu nastati ozbiljne ideje koje imaju širu vrijednost. Kvestologija je pokušaj da se iz lokalnog iskustva, ali uz oslonac na filozofiju, psihologiju, sistemsko mišljenje i savremene tehnologije, razvije nešto što može biti korisno i našim školama, organizacijama i našoj javnoj kulturi.
Radite li trenutno i na drugim projektima?
– Jedan od projekata na koje sam posebno ponosan jeste razvoj Neos Huba u Bijeljini i Noesis Akademije, kroz koje želimo mladima približiti drugačiji način učenja. Ideja nije samo da mladi dobiju još jednu edukaciju, nego da razvijaju sposobnost razmišljanja, postavljanja pitanja, razumijevanja problema i stvaranja rješenja. Vjerujem da gradovi poput Bijeljine i regije poput Semberije imaju mnogo više potencijala nego što se često vidi na prvi pogled, ali taj potencijal treba sistemski buditi, povezivati i usmjeravati.
Gdje ste sve gradili Vaše iskustvo?
– Kroz dosadašnji rad sarađivao sam sa različitim kompanijama, institucijama i međunarodnim organizacijama u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Americi, Meksiku, Švajcarskoj i regionu. Ono što povezuje ove saradnje jeste rad na razvoju ljudi, timova i sistema, kroz edukacije, istraživanja, inovacije, bihevioralni dizajn, AI alate, dizajn iskustva i bolje donošenje odluka.
Pokušavam pomoći ljudima i organizacijama da bolje misle, bolje pitaju i bolje odlučuju.“
(semberija.info)