Upravljanje ovakvim sistemom podrazumijeva mnogo više od donošenja odluka. Svaka odluka koja se donese u upravi na kraju mora biti pretvorena u konkretan posao na mreži, a između te dvije tačke nalazi se čitav lanac ljudi – od onih koji analiziraju stanje i planiraju razvoj, preko onih koji pripremaju i realizuju investicije, do ekipa koje izlaze na teren
piše MLADEN TRBIĆ
Kada sistem pokriva 13 gradova i opština, više od 120.000 korisnika i oko 9.000 kilometara distributivne mreže, teško je bilo koji rezultat pripisati jednom čovjeku. U ODS „Elektro-Bijeljina“ upravo na tome insistiraju – direktor jeste prvi odgovoran za funkcionisanje preduzeća, ali iza stabilnog sistema, investicija, istorijski niskih distributivnih gubitaka i svakodnevnog odgovora na probleme na mreži stoji veliki broj ljudi. Zato Bojan Savić, direktor ODS „Elektro-Bijeljina“, kada govori o rezultatima preduzeća, vrlo brzo sa brojki prelazi na ljude.
– Možete imati dobar plan, novac za investicije i jasno postavljene ciljeve, ali bez ljudi koji znaju svoj posao ništa od toga neće dati rezultat. „Elektro-Bijeljina“ je veliki sistem i direktor ne može, niti treba, da zna bolje posao od inženjera koji upravlja mrežom ili montera koji dvadeset godina radi na dalekovodu. Moj posao je da okupimo kvalitetne ljude, jasno definišemo šta želimo da postignemo i da svako u tom sistemu zna svoj dio odgovornosti.
Upravljanje takvim sistemom podrazumijeva mnogo više od donošenja odluka. Svaka odluka koja se donese u upravi na kraju mora biti pretvorena u konkretan posao na mreži, a između te dvije tačke nalazi se čitav lanac ljudi – od onih koji analiziraju stanje i planiraju razvoj, preko onih koji pripremaju i realizuju investicije, do ekipa koje izlaze na teren. Upravo zbog toga Savić smatra da se kvalitet menadžmenta velikog sistema ne mjeri time koliko odluka donosi direktor, već koliko je organizacija sposobna da funkcioniše kao cjelina.
– Ako sve zavisi od jednog čovjeka, onda nemate dobar sistem. Možete kratkoročno napraviti rezultat, ali dugoročno takav način rada nije održiv. Trudimo se da odgovornost bude jasno podijeljena, da ljudi imaju prostor da rade svoj posao i da znaju da imaju podršku kada preuzmu odgovornost. Naravno da na kraju neko mora donijeti odluku i stati iza nje, i to jeste posao direktora, ali do dobre odluke najčešće dolazite tako što oko sebe imate ljude koji poznaju sistem.
Podaci pokazuju da takav pristup daje rezultate. Distributivni gubici „Elektro-Bijeljine“ u prvih šest mjeseci ove godine smanjeni su na 7,1 odsto, što je najbolji rezultat u istoriji preduzeća. Istovremeno je nastavljen veliki ciklus ulaganja u mrežu, dok je oko 80 odsto aktivnosti koje su za ovu godinu dogovorene sa lokalnim zajednicama već realizovano. Savić, međutim, kaže da nijedan od tih pokazatelja nije nastao preko noći. Kao ilustrativan navodi primjer kada je, govoreći javno o rezultatima „Elektro-Bijeljine“, naveo da su distributivni gubici smanjeni na 7,6 odsto. Kolege su ga odmah ispravile – najnoviji podaci pokazivali su 7,1 odsto.
– Meni je ta situacija bila draža od same brojke, jer je i iz nje bilo jasno da kolege rezultat doživljavaju kao svoj. To je suština. Direktor može da kaže da želi gubitke ispod sedam odsto, ali taj cilj ne ostvaruje direktor, nego ljudi u različitim dijelovima sistema, svako radeći svoj posao – kaže Savić.
Upravo je granica od sedam odsto naredni cilj „Elektro-Bijeljine“. Ali smanjenje gubitaka samo je jedan od pokazatelja uspješnosti distributivnog sistema. Za korisnika je mnogo važnije nešto drugo – da električna energija bude dostupna onda kada mu je potrebna, da prekida bude što manje i da, kada do njih ipak dođe, traju što kraće. A to zahtijeva da se mrežom upravlja mnogo prije nego što se dogodi kvar. Pouzdano snabdijevanje električnom energijom za većinu korisnika je nešto o čemu ne razmišljaju sve dok ga imaju. Tek kada dođe do prekida postaje vidljivo koliko svakodnevni život zavisi od sistema koji funkcioniše 24 časa dnevno. Za ljude koji tim sistemom upravljaju logika mora biti potpuno drugačija. Njihov posao je upravo da razmišljaju o onome što korisnik ne treba da primijeti.
– Pouzdano snabdijevanje električnom energijom ne počinje onda kada dođe do kvara, već mnogo ranije – dobrim planiranjem, ulaganjima i stalnim nadzorom distributivne mreže – objašnjava Gordana Đerić, izvršna direktorica za upravljanje mrežom.
Prema njenim riječima, nijedan distributivni sistem nije potpuno imun na probleme. Hiljade kilometara vodova izložene su vremenskim uslovima, vegetaciji, promjenama potrošnje, starenju opreme i brojnim drugim faktorima koje nije uvijek moguće kontrolisati. Moguće je, međutim, smanjivati rizik.
– Naš cilj je da svakom korisniku, bez obzira na to da li živi u centru grada ili u najudaljenijem selu, obezbijedimo kvalitetno i sigurno snabdijevanje električnom energijom, sa što manje prekida i što kraćim zastojima. Zbog toga kontinuirano ulažemo u modernizaciju mreže, savremene sisteme za daljinski nadzor i upravljanje, ali i u preventivne radove kojima pokušavamo da problem riješimo prije nego što nastane – kaže Đerić.
Takav pristup mijenja i tradicionalnu predstavu o poslu elektrodistribucije. Nekada je veliki dio sistema funkcionisao tako što se kvar registruje, ekipa dobije informaciju i izlazi na teren. Savremeno upravljanje mrežom sve više se zasniva na podacima, nadzoru i sposobnosti da se promjena u sistemu prepozna što ranije. To je posebno važno u vremenu kada se mijenja i način na koji trošimo električnu energiju. Kapacitet koji je godinama bio dovoljan za određeno naselje može postati nedovoljan kada se na nekoliko stotina objekata istovremeno uključe klima-uređaji. Isto tako, razvoj novih stambenih i poslovnih zona mijenja opterećenje pojedinih dijelova mreže.
– Nijedan sistem nije savršen, pa tako ni naš distributivni. Podložan je različitim izazovima, počevši od vremenskih nepogoda pa do opterećenja mreže. Zato planiramo rasterećenja i nova ulaganja i reagujemo tamo gdje prepoznamo slabe tačke – objašnjava Đerić.
To praktično znači da za „Elektro-Bijeljinu“, više ne postoji samo tradicionalna priprema za zimsku sezonu. Mreža mora biti spremna i za duge periode ekstremnih ljetnih temperatura. Istovremeno se nastavljaju pripreme za zimu – radovi na terenu, zamjena dotrajale opreme, rasjeka rastinja i preventivni zahvati koji treba da smanje mogućnost kvarova kada dođu snijeg, led i niske temperature.
– Navike korisnika se mijenjaju, mijenja se klima, razvijaju se gradovi i privreda i sistem mora da prati te promjene. Zato je kvalitetno planiranje možda važnije nego ikada ranije – smatra Đerić
Takav pristup znači da investicije ne treba raspoređivati samo prema veličini grada ili broju korisnika, već prema stvarnom stanju mreže. Negdje je prioritet rekonstrukcija dotrajalog voda, negdje rasterećenje postojeće trafostanice, a negdje stvaranje potpuno novih kapaciteta. Upravo zato je rukovodstvo „Elektro-Bijeljine“ u prethodnih šest mjeseci obišlo svih 13 lokalnih zajednica na svom distributivnom području. Razgovaralo se o stanju mreže, problemima koje lokalne zajednice prepoznaju i investicijama koje bi trebalo da imaju prioritet. Oko 80 odsto tada dogovorenih aktivnosti već je realizovano.
– Prioriteti nisu u Bijeljini, Loparama, Zvorniku, Vlasenici ili nekoj drugoj lokalnoj zajednici. Ako upravljate sistemom iz kancelarije i gledate samo zbirne podatke, dio slike će vam uvijek nedostajati. Zato nam je bilo važno da obiđemo čitavo distributivno područje, razgovaramo sa ljudima i zajedno odredimo šta prvo treba da radimo – kaže Savić.
Postoji, međutim, dio posla koji nijedna tehnologija ne može potpuno ukloniti. Elektrodistributivna mreža najvećim dijelom nalazi se na otvorenom prostoru i zbog toga je neposredno izložena prirodi. Snijeg, led, olujni vjetar, visoke temperature, pad stabala i druge vremenske neprilike mogu za nekoliko minuta napraviti problem na sistemu koji je do tada radio potpuno stabilno. Tada sve ono što je mjesecima planirano dolazi na praktičnu provjeru. I tada na teren izlaze monteri.
– Veliki dio tog posla nose naši ljudi na terenu. Kada je snijeg, led, oluja ili ekstremna vrućina, naši monteri su tamo gdje je najteže. To su ljudi kojima dugujemo posebnu zahvalnost, a njihova bezbjednost uvijek mora biti na prvom mjestu – kaže Dragiša Maksimović inženjer elektrotehnike i rukovodilac Službe za koordinaciju terenskih operacija i TJ.
Za menadžment „Elektro-Bijeljine“ upravo je bezbjednost radnika jedna od granica oko koje nema kompromisa. Pritisak da se napajanje što prije uspostavi uvijek postoji. Za korisnika koji je ostao bez električne energije svaki minut je dug. Ali brzina intervencije ne može biti važnija od života i zdravlja ljudi koji tu intervenciju izvode.
avić kaže da upravo u takvim situacijama postaje jasno koliko velika kompanija zavisi od povjerenja između različitih nivoa sistema.
– Ljudi na terenu moraju da znaju da stojimo iza njih i da nikada od njih nećemo tražiti da zbog rezultata ugroze sebe. Naš posao je da im obezbijedimo opremu, uslove i organizaciju, a onda da vjerujemo njihovom znanju i iskustvu. Kada vidite naše ekipe kako rade po snijegu, kiši ili na 40 stepeni, onda znate zašto stalno govorim da rezultat pripada ljudima – ističe Savić.
U elektrodistribuciji se efekti ulaganja često ne vide odmah. Nova oprema, rekonstruisan dalekovod ili automatizacija pojedinih tačaka sistema možda neće promijeniti svakodnevicu korisnika na način koji će odmah primijetiti. Prava vrijednost investicije često se pokaže tek tokom prve velike oluje, ekstremnog opterećenja ili kvara koji zbog prethodno urađenog posla zahvati manji broj korisnika i traje kraće. Upravo zbog toga u „Elektro-Bijeljini“ investicije posmatraju kao dugoročan proces. Posebna pažnja u prethodnom periodu usmjerena je na područja na kojima su ranije registrovani češći problemi, dok se paralelno radi na ključnim projektima širom distributivnog područja. U Bijeljini je jedan od značajnijih zahvata izgradnja 35-kilovoltnog kabla u dužini od oko tri i po kilometra, investicije vrijedne više od milion konvertibilnih maraka. Projekat je u toku, a osim jačanja elektroenergetske infrastrukture, obuhvata i optičku komponentu i predstavlja dio šire modernizacije sistema.
Istovremeno se radi i na drugim tačkama distributivne mreže – od uklanjanja postojećih ograničenja na 10-kilovoltnim vodovima do rekonstrukcija i novih trafostanica na području više teritorijalnih jedinica. Logika je, kaže Maksimović, jednostavna: ulagati prvo tamo gdje će efekat biti najveći.
– Cilj je da svaki projekat rješava konkretan problem. Kada znamo gdje imamo slabu tačku, onda gledamo šta je najbolje tehničko rješenje i kako da ga realizujemo. Građanina na kraju ne zanima naziv projekta, nego da ima stabilno napajanje. I potpuno je u pravu – kaže Maksimović.
Još veći izazov od rješavanja postojećeg problema jeste predvidjeti problem koji još ne postoji. Razvoj Bijeljine i izgradnja auto-puta otvaraju nove mogućnosti za privredu, ali će sa novim poslovnim i industrijskim sadržajima doći i nova potrošnja električne energije. Ako elektroenergetska infrastruktura počne da se gradi tek kada se pojave prvi veliki potrošači, sistem već kasni. Zbog toga su u „Elektro-Bijeljini“ pokrenute pripreme za izgradnju nove velike trafostanice koja treba da odgovori na buduće potrebe industrijske zone na području oko priključka na auto-put.
– Ne čekamo da razvoj novih dijelova grada stvori problem za postojeću mrežu. Već smo pokrenuli pripreme za novu veliku trafostanicu u Bijeljini koja treba da odgovori na buduće potrebe industrijske zone. Naš cilj je da probleme prepoznamo prije nego što nastanu i da infrastruktura prati razvoj, a ne da ga koči – objašnjava Maksimović.
Za Savića je upravo to jedna od najvećih razlika između upravljanja velikim sistemom iz dana u dan i ozbiljnog menadžmenta.
– Morate rješavati današnje probleme, jer ljudi očekuju rezultat danas, ali ako se bavite samo današnjim problemima, za nekoliko godina ćete imati mnogo veće. Zato dio tima mora gledati ono što se dešava sada, a dio mora razmišljati gdje ćemo biti za pet ili deset godina. Ako znamo da se određeni dio grada razvija, onda ne možemo čekati da tamo dođu investitori pa tek tada početi da razmišljamo odakle ćemo obezbijediti potrebnu energiju – kaže Savić.
Među više od 120.000 korisnika na distributivnom području „Elektro-Bijeljine“ nalaze se velika gradska naselja, industrijski pogoni, privrednici, sela i domaćinstva na udaljenim dijelovima mreže. Sa ekonomskog stanovišta razlike su ogromne. Sa stanovišta obaveze distributivnog preduzeća, kaže Savić, pravilo mora biti isto.
– Naš osnovni zadatak je da svakom korisniku obezbijedimo kvalitetno, sigurno i pouzdano snabdijevanje električnom energijom. Za nas svaki korisnik mora biti jednako važan, bilo da živi u centru Bijeljine ili Vlasenice, ili na posljednjoj tački našeg distributivnog sistema. Naravno da tehnički uslovi nisu svuda isti, ali naš odnos prema korisniku mora biti isti – kaže Savić.
Upravo to je jedan od razloga zbog kojih su obilazak lokalnih zajednica i neposredan uvid u stanje mreže postali dio načina rada sadašnjeg rukovodstva. Veliki sistem, smatraju u „Elektro-Bijeljini“, ne smije izgubiti osjećaj za pojedinačni problem. Elektrodistributivna mreža danas se ubrzano mijenja. Daljinski nadzor, automatizacija, savremeni mjerni sistemi i digitalizacija omogućavaju da se dio poslova obavlja brže i preciznije nego ranije. Taj proces će se nastaviti. Ali ni najmodernija tehnologija ne ukida potrebu za stručnim ljudima. Naprotiv, što sistem postaje tehnološki složeniji, raste potreba za ljudima koji mogu da razumiju podatke, donesu odluku i reaguju kada automatika više nije dovoljna.
Za Gordanu Đerić modernizacija zato nije zamjena za ljude, već alat koji im omogućava da kvalitetnije upravljaju mrežom.
– Savremeni sistemi daju nam više informacija i mogućnost da brže reagujemo, ali na kraju uvijek morate imati stručnog čovjeka koji razumije šta se dešava u mreži. Tehnologija nam pomaže da budemo efikasniji i da ranije prepoznamo problem, a znanje i iskustvo ljudi ostaju osnova sigurnog upravljanja – kaže Đerić.
Ista logika važi i na terenu. Oprema se mijenja, alati postaju savremeniji, komunikacija je brža, ali elektroenergetska mreža i dalje traži ljude koji poznaju svaki njen dio. Iza svih tih brojeva i procenata stoje ljudi koji odgovorno obavljaju svoj posao. Zbog toga Bojan Savić kaže da mu je, pored ostvarenih rezultata, posebno važno da u kompaniji postoji svijest da je uspjeh zajednički.
– Ponosan sam na naše radnike i stručne ljude koji svakodnevno rade da bi građani imali sigurno i stabilno snabdijevanje električnom energijom. Kada imate 120.000 korisnika, nema dana u kojem nemate neki izazov. Ali ako imate ljude kojima vjerujete i koji znaju svoj posao, onda znate da ćete na taj izazov odgovoriti. Zato, kada me pitate šta je najvažnije za uspješno vođenje „Elektro-Bijeljine“, moj odgovor nije komplikovan – važan je tim – zaključuje Savić.
VELIKI SISTEM TRAŽI JASNU ODGOVORNOST
Upravljanje kompanijom veličine „Elektro-Bijeljine“ podrazumijeva i svakodnevno donošenje odluka koje nisu uvijek jednostavne. Resursi su ograničeni, potrebe postoje na čitavom distributivnom području, a svaka lokalna zajednica s razlogom želi da njeni problemi budu riješeni što prije. Zbog toga je, prema Saviću, jedan od najvažnijih poslova menadžmenta određivanje prioriteta.
– Ne možete sve uraditi u jednom danu, ali možete napraviti red, definisati šta je najhitnije, šta donosi najveći efekat i u kojim rokovima nešto može biti završeno. Kada tako postavite stvari, onda možete i da tražite odgovornost – prvo od sebe, a onda i od svih ostalih – kaže Savić.
OD EKRANA DO DALEKOVODA
Nijedan podatak iz kontrolnog sistema, analiza ili investicioni plan neće sam zamijeniti stub, sanirati dalekovod ili vratiti napajanje nakon oluje. Na kraju svakog procesa nalazi se teren. Dragiša Maksimović, inženjer elektrotehnike i rukovodilac Službe za koordinaciju terenskih operacija i TJ, upravo zbog toga rezultat „Elektro-Bijeljine“ posmatra iz vrlo praktičnog ugla – kroz ono što korisnici mogu da osjete u svakodnevnom životu.
– Najvažnije nam je da građani vide rezultate našeg rada tamo gdje je to najpotrebnije – na terenu. U proteklom periodu značajna ulaganja usmjerili smo upravo na područja na kojima smo ranijih godina imali najviše problema, posebno u Loparama i Zvorniku. Istovremeno, širom distributivnog područja radimo na modernizaciji mreže i projektima kojima želimo da smanjimo uticaj sve češćih vremenskih nepogoda i broj prekida u snabdijevanju – kaže Maksimović.
JUL SVE VIŠE LIČI NA JANUAR
Decenijama je za elektrodistributivna preduzeća zima predstavljala najzahtjevniji dio godine. Niske temperature, grijanje na električnu energiju, snijeg, led i vremenske nepogode donosili su najveća opterećenja. Danas ta računica više nije tako jednostavna. Ekstremno visoke ljetne temperature i masovna upotreba klima-uređaja doveli su do toga da se na području „Elektro-Bijeljine“ ljetni maksimum potrošnje približio zimskom. Iza naizgled jednostavne promjene potrošačkih navika krije se ozbiljan izazov za ljude koji planiraju razvoj mreže.
– Svjedoci smo da i toplo vrijeme, odnosno velike vrućine, zahtijevaju povećanu potrošnju električne energije. U julu smo dostigli vrhunac koji pokazuje da se ista količina električne energije na području „Elektro-Bijeljine“ koristi za hlađenje prostorija kao u januaru za grijanje – kaže Đerić.