Zelene površine u Bijeljini imaju veliki potencijal, ali istovremeno zahtijevaju kontinuirano ulaganje, stručan pristup i dugoročno planiranje. Posljednjih godina realizovan je značajan broj projekata koji su doprinijeli uređenju javnih prostora, povećanju broja zasađenih stabala i stvaranju novih sadržaja za građane, ali uvijek postoji prostor za dalje unapređenje, potvrdila je za „Semberske novine” gradski pejzažni arhitekta Ljiljana Popadić, govoreći o stanju gradskog zelenila, revitalizaciji Gradskog parka i značaju zelene oaze kod Sokolskog doma za kvalitet života građana.
-U narednom periodu očekuje nas veliki broj aktivnosti usmjerenih na unapređenje zelenih površina, javnih prostora i kvaliteta života građana. Jedan od najznačajnijih projekata svakako je završetak izrade Studije zaštite Gradskog parka, koja će biti osnov za njegovo dugoročno očuvanje i buduće uređenje. Pored toga, planiramo završetak rekonstrukcije dječijeg igrališta u Gradskom parku, uspostavljanje automatskog sistema za navodnjavanje u parku i na svim kružnim tokovima u gradu, kao i izgradnju cvjetnog sata, koji će predstavljati novi dekorativni element i prepoznatljiv simbol našeg parka.
Posebnu pažnju posvećujemo najmlađim sugrađanima. U prethodnom periodu izgradili smo 14 novih dječijih igrališta, a u planu nam je izgradnja do sada najvećeg dječijeg igrališta u Bijeljini, na lokaciji u blizini Autobuske stanice. Takođe, planiramo izgradnju skejt-parka, kao i nastavak uređenja prostora za igru i boravak djece u gradskim i seoskim mjesnim zajednicama. Osim samih igrališta, svi ovi projekti podrazumijevaju i kvalitetno hortikulturno uređenje okolnog prostora, jer nam je cilj da djeci i porodicama obezbijedimo bezbjedno, funkcionalno i prijatno okruženje za igru, druženje i boravak na otvorenom“, rekla je Ljiljana za ,,Semberske’’.
Ona je istakla da razvoj Bijeljine sam po sebi nije problem, već naprotiv, predstavlja neophodan proces za napredak grada. Međutim, naglašava da je važno da taj razvoj bude planski, održiv i usklađen sa očuvanjem kvaliteta životnog prostora. Prema njenim riječima, jedan od najvećih izazova u praksi predstavlja sprovođenje usvojenih prostornih i urbanističkih planova. Kao najčešću prepreku izdvaja složene imovinsko-pravne odnose, koji značajno usporavaju ili čak onemogućavaju realizaciju javne infrastrukture, uređenje javnih prostora i formiranje novih zelenih površina. Ona dodaje da dodatne poteškoće predstavljaju ograničena finansijska sredstva i nedostatak raspoloživog prostora, što u velikoj mjeri otežava sprovođenje planiranih rješenja i realizaciju projekata od značaja za građane Bijeljine.
Gradski pejzažni arhitekta smatra da je uključivanje građana u uređenje prostora od velikog značaja, jer zajedničkim djelovanjem nastaju kvalitetnija i održivija rješenja. Ona ističe da iskustva iz prethodnog perioda pokazuju da građani rado učestvuju kada imaju priliku da neposredno doprinesu poboljšanju svog okruženja.
–Kada građanima ponudite priliku da neposredno učestvuju u uređenju svog okruženja, odziv je zaista pozitivan. To smo najbolje vidjeli kroz aktivnosti organizovane u okviru tradicionalne akcije „April – mjesec čistoće“ i velike ekološke akcije „Let’s clean Semberija – Očistimo Semberiju“, kada su brojni sugrađani, udruženja, škole i društveno odgovorne kompanije dali svoj doprinos kroz javni poziv „Uključi se doniraj stablo za svoj grad“. Sa druge strane, kada govorimo o procesima planiranja, kao što su javne rasprave prilikom izrade prostornih i regulacionih planova, odziv građana je, nažalost, znatno manji. Iako su to prilike da svojim prijedlozima direktno utiču na budući razvoj grada, interesovanje još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou. Zato smatram da je, pored ulaganja u zelene površine, jednako važno ulagati i u jačanje svijesti o značaju učešća javnosti, jer što više građana bude uključeno u donošenje odluka, to će rješenja biti kvalitetnija, funkcionalnija i dugoročno održivija“, zaključila je Popadić.
Kao jedan od najuspješnijih primjera uređenog javnog prostora u Bijeljini, Ljiljana izdvaja šetalište uz kanal Dašnica. Prema njenim riječima, riječ je o prostoru u urbanom dijelu grada koji je na uspješan način spojio funkcionalnost, zaštitu životne sredine i potrebe građana, što predstavlja osnovu savremenog planiranja javnih površina. Ona ističe da ovaj prostor, osim svoje osnovne uloge u sistemu odbrane od poplava, danas ima i značajnu društvenu i rekreativnu funkciju. Šetalište uz Dašnicu postalo je mjesto za odmor, šetnju, boravak u prirodi i svakodnevno druženje građana. Prema njenim riječima, upravo ovakva višestruka namjena prostora predstavlja jedan od osnovnih principa zelene infrastrukture da isti prostor istovremeno doprinosi bezbjednosti, očuvanju životne sredine i unapređenju kvaliteta života stanovnika.
Ona ističe da je zaštita i očuvanje Gradskog parka jedan od važnih prioriteta, te da će buduće aktivnosti biti zasnovane na stručnim analizama i preporukama. Kako navodi, cilj je da se obezbijedi sigurnost posjetilaca, ali i dugoročno sačuva jedan od najvrijednijih zelenih prostora u Bijeljini.
– Grad Bijeljina je 2025. godine potpisao okvirni sporazum sa Šumarskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu s ciljem izrade Studije zaštite Gradskog parka. Osnovni cilj ovog projekta je da se, na osnovu stručne i naučne analize, obezbijedi sigurnost posjetilaca, ali i dugoročno očuvanje jednog od najvrjednijih zelenih prostora u našem gradu. Tokom prethodne godine realizovana je prva faza istraživanja. Izvršeno je obilježavanje i evidentiranje svih stabala, određene su biljne vrste, a za svako stablo pojedinačno utvrđen je fiziološki, entomološki i fitopatološki status. Istovremeno su analizirani i biotički i abiotički faktori koji utiču na njihovo zdravstveno stanje, čime je izrađena sveobuhvatna bioekološka analiza parka i katastar zelenila Gradskog parka. Prvi nalazi pokazali su da je kod određenog broja stabala neophodno hitno uklanjanje zbog bezbjednosti posjetilaca, dok je za dio stabala preporučeno dodatno ispitivanje metodom rezistografije, koja omogućava preciznu procjenu unutrašnjeg stanja stabla bez njegovog oštećenja. U narednoj fazi, planiranoj za septembar ove godine, biće obavljena upravo ta detaljna ispitivanja, nakon čega će stručnjaci Šumarskog fakulteta dati konačne preporuke o mjerama njege, sanacije i očuvanja svakog pojedinačnog stabla“, navela je Popadić.
Obnova Gradskog parka odvijaće se postepeno i isključivo prema preporukama stručnjaka koji su izradili Studiju zaštite. Prvi korak biće uklanjanje stabala koja predstavljaju opasnost za bezbjednost posjetilaca i imovine, odnosno onih koja su izgubila svoju fiziološku funkciju i nemaju perspektivu daljeg razvoja.
Istovremeno će biti sprovedene mjere njege i sanacije stabala koja imaju potencijal za dalji rast, kroz stručnu rezidbu i uklanjanje suvih, bolesnih i oštećenih grana. Cilj je da se poboljša stabilnost stabala, produži njihov životni vijek i smanji rizik od lomova. Kako navodi Popadić, svi radovi biće izvođeni uz nadzor stručnjaka i u skladu sa pravilima struke, kako bi se očuvala vrijednost i bezbjednost jednog od najznačajnijih zelenih prostora u Bijeljini.
Ljiljana ističe da je uređenje manjih i zapuštenih gradskih površina jedan od važnih pravaca razvoja zelenih prostora u Bijeljini. Kako navodi, cilj je da takve lokacije dobiju novu namjenu i postanu mjesta za odmor, druženje i boravak građana.
–Zelena oaza kod Sokolskog doma je lijep primjer kako se i manje, zapuštene gradske površine mogu pretvoriti u kvalitetan javni prostor koji služi svim građanima. Ovaj projekat realizuje se u okviru „URBACT Pioneers Accelerator’’ projekta, u kojem učestvuje Odsjek za lokalni ekonomski razvoj Grada Bijeljina, a cilj je da neuređen prostor dobije potpuno novu namjenu i postane mjesto susreta, odmora i druženja. Novo pejzažno uređenje ovog prostora obuhvata kompletnu rekonstrukciju površine, sadnju novih biljnih vrsta i postavljanje komunalnog mobilijara, poput klupa za sjedenje i stola za šah, čime se stvara prijatan ambijent dostupan svim generacijama. U narednom periodu nastojaćemo da i manje, nedovoljno iskorištene javne površine pretvaramo u uređene zelene oaze namijenjene odmoru, rekreaciji i druženju građana, ali i naših najmlađih sugrađana. Dobar primjer takvog pristupa je prostor u Ulici neznanih junaka, kod mosta na kanalu Dašnica, koji je od nekada neuređene površine postao mjesto za igru i boravak djece“, rekla je Popadić.
Zelene površine nisu samo ukras grada, već važan dio kvaliteta života njegovih stanovnika. Planskim uređenjem, stručnim pristupom i većim uključivanjem građana, Bijeljina nastoji da sačuva postojeće zelene oaze i stvori nove prostore za odmor, druženje i boravak u prirodi.
(semberija.info)