Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Duhovski ponedjeljak, drugi dan jednog od najbitnijih praznika u pravoslavlju, praznika Svete Trojice.
Duhovski ponedjeljak posvećen je Svetom Duhu. U narodnom vjerovanju, ovaj dan je duboko povezan sa dušama umrlih, ali i sa poštovanjem prirode.
Vjeruje se da je priroda tada puna duhovne energije, pa mnogi odlaze u šumu, planinu ili na groblje kako bi “pozdravili” pretke.
Narodni običaji i vjerovanja
Na Duhovski ponedjeljak kuće se kite grančicama leske, hrasta, lipe i bukve, ali i cvijećem i travom. Vjeruje se da zelenilo donosi plodnost, zdravlje i blagostanje, a ujedno tjera zle duhove.
Na današnji dan mnogi ljudi odlaze na groblja kako bi zapalili sveće svojim najmilijima. Vjeruje se da se duše tada vraćaju među žive, pa je važno da ih dočekamo sa poštovanjem. Tada se ostavlja i hrana na grobovima, kao simbol sjećanja i ljubavi.
U nekim krajevima, porodice pripremaju žito (koljivo), vino i slavski kolač, čak i ako nije slava, jer se vjeruje da se tako priziva Božji blagoslov za duše predaka.
Na Duhovski ponedjeljak se ne rade teški poslovi, ne radi se u polju. Ovaj dan je za mir, tišinu i duhovnu sabranost. Starije žene kažu: “Ko na Duhove radi, cijele godine mu duša ne miruje.”
U nekim krajevima se čak vjeruje se tog dana ne uzimaju jaja u ruke, kako se ne bi “uznemirila duša” u jajetu – simbolu života.
Običaj da se “idu u duše”: U selima u Srbiji, posebno u južnim i istočnim krajevima, postoji običaj da se “ide u duše” – narod ide od kuće do kuće, daruje i prima hranu u ime pokojnika, kako bi se njihove duše umilostivile i dobile utjehu.
(Telegraf.rs)