Mnogi proizvođači špinat najčešće siju u rano proljeće, ali visoke temperature i produžavanje dana mogu ubrzati prelazak biljke u generativnu fazu. Tada špinat počinje da formira cvjetnu stabljiku, listovi postaju manje kvalitetni, a period berbe se skraćuje.
Zbog toga je jesenja sjetva špinata na otvorenom veoma značajna za proizvodnju ovog lisnatog povrća. Špinat dobro podnosi niske temperature i najbolje uspijeva u uslovima umjereno hladnog vremena. Biljke zasijane tokom jeseni mogu razviti dovoljno lisne mase prije zime, zatim prezimiti u fazi rozete i nastaviti rast čim temperature u proljeće porastu.
Kada se sije špinat za prezimljavanje?
U kontinentalnim područjima, špinat za prezimljavanje najčešće se sije od kraja avgusta i tokom septembra, a u povoljnim uslovima i početkom oktobra. Tačan termin zavisi od vremenskih prilika, sorte i cilja proizvodnje.
Kod ranije jesenje sjetve biljke imaju dovoljno vremena da formiraju razvijenu lisnu rozetu prije nastupanja zime. Kod kasnije sjetve biljke ulaze u zimu mlađe, ali ako se sjetva obavi dovoljno rano i vremenski uslovi budu povoljni, mogu uspješno prezimiti i nastaviti razvoj u proljeće.
Za jesenju sjetvu treba birati sorte koje imaju dobru otpornost na niske temperature i koje su pogodne za prezimljavanje.
Visoke temperature mogu otežati klijanje
Kod ranije jesenje sjetve poseban problem mogu predstavljati visoke temperature zemljišta. Špinat najbolje klija u umjereno hladnim uslovima, dok visoka temperatura može usporiti i otežati nicanje.
Zbog toga, ako se sjetva obavlja krajem avgusta ili početkom septembra, treba pratiti temperaturu i vlažnost zemljišta. U periodima toplog i suvog vremena neophodno je održavati zemljište dovoljno vlažnim, ali bez zadržavanja vode.
Ukoliko se sije na manjoj površini, zemljište se može privremeno zasjeniti laganim materijalom koji propušta vazduh, kako bi se smanjilo zagrijavanje površinskog sloja zemljišta. Nakon nicanja, zaštitu treba ukloniti kako bi mlade biljke imale dovoljno svjetlosti i vazduha.
Sjetva i njega usjeva
Sjeme špinata treba posijati u dobro pripremljeno, rastresito i umjereno vlažno zemljište. Dubina sjetve najčešće se kreće oko 2 do 3 cm, dok razmak između biljaka zavisi od načina proizvodnje i planirane berbe.
Nakon sjetve potrebno je održavati ujednačenu vlažnost zemljišta sve do nicanja. Kasnije je važno usjev održavati bez korova i obezbijediti dovoljno prostora biljkama za formiranje kvalitetne lisne rozete.
Jesenji špinat koji uspješno prezimi može početi intenzivnije da raste već tokom ranog proljeća. Zbog toga je ova proizvodnja interesantna za proizvođače koji žele ranu proljećnu berbu prije nego što visoke temperature skrate period proizvodnje.
Važno je napomenuti da uspješno prezimljavanje ne zavisi samo od datuma sjetve. Na njega utiču sorta, razvijenost biljaka prije zime, stanje zemljišta i vremenske prilike tokom zimskog perioda.
Sjetva špinata u plasteniku
Špinat je kultura kojoj odgovaraju niže temperature, pa je period nakon prestanka ljetnih vrućina pogodan za njegovu proizvodnju u plasteniku. Ipak, sjetvu ne treba obavljati prerano, jer visoke temperature u zaštićenom prostoru mogu otežati klijanje i početni razvoj biljaka.
Kod jesenje proizvodnje u plasteniku cilj je da biljke prije dolaska hladnijeg perioda formiraju dobro razvijenu lisnu rozetu. U zavisnosti od uslova i temperature u plasteniku, proizvodnja se može nastaviti i tokom hladnijeg dijela godine.
Prednost plastenika je u tome što pruža veću zaštitu od nepovoljnih vremenskih uslova, ali je tokom toplijih dana potrebno provjetravati objekat kako temperatura ne bi previše porasla. Takođe, treba voditi računa o vlažnosti zemljišta, jer prekomjerna vlaga može nepovoljno uticati na razvoj korijena i povećati rizik od pojave bolesti.
Posebno je interesantna sukcesivna sjetva špinata. Umjesto da se cijela površina zasije odjednom, sjetva se može rasporediti u više termina. Na taj način usjev ne dospijeva za berbu istovremeno, već se period berbe može produžiti.
(agrosavjet.com)