Avgust ne mora biti kraj sezone krastavaca. Iako su biljke nakon višemjesečnog rasta često iscrpljene, uz pravilnu njegu mogu nastaviti da formiraju nove cvjetove i plodove i tokom septembra.
Upravo se krajem ljeta na krastavcima često primjećuju prvi znakovi propadanja – listovi žute, donji dio biljke se suši, pojavljuju se bolesti, a novih plodova je sve manje. Međutim, to ne znači nužno da je biljka završila svoj životni ciklus.
Visoke dnevne temperature, hladnije noći, oscilacije u vlažnosti zemljišta i nagomilane bolesti predstavljaju veliki stres za biljku. Zato je sada važno pomoći korijenu, pravilno regulisati ishranu, ukloniti nepotrebnu biljnu masu i redovno brati plodove.
Zašto krastavci počinju slabije da rađaju u avgustu?
Krastavac je biljka koja veoma brzo raste i tokom sezone troši velike količine vode i hraniva. Do kraja ljeta posljedice tog intenzivnog rasta postaju sve vidljivije.
Poseban problem predstavljaju hladne noći i oscilacije temperature. Korijen krastavca nalazi se relativno plitko u zemljištu, pa je osjetljiv na naglo hlađenje površinskog sloja.
Istovremeno, vlažni listovi tokom hladnih noći stvaraju povoljne uslove za razvoj bolesti poput pepelnice i plamenjače krastavca.
Zbog svega toga biljka može početi da odbacuje cvjetove i mlade zametke, dok se novi plodovi formiraju sve sporije.
Ali prije nego što iščupate biljke, vrijedi pokušati nekoliko stvari.
1. Zaštitite korijen i zemljište malčem
Jedan od jednostavnijih načina da krastavci lakše podnesu hladnije avgustovske i septembarske noći jeste malčiranje zemljišta.
Sloj od nekoliko centimetara slame, komposta, zrelog stajnjaka, pokošene i prosušene trave ili drugog odgovarajućeg organskog materijala može pomoći da zemljište sporije gubi vlagu i toplotu.
Malč istovremeno smanjuje isušivanje površinskog sloja i sprečava stvaranje pokorice.
Ako se najave izrazito hladne noći, krastavce na otvorenom može biti korisno privremeno zaštititi agrotekstilom, posebno kod biljaka koje su još zdrave i imaju potencijal za nastavak roda.
Kod biljaka u plasteniku, temperatura se takođe može stabilizovati različitim mjerama, ali je veoma važno obezbijediti provjetravanje tokom toplog dijela dana.
2. Zalijevajte pravilno – hladna voda može dodatno stresirati biljku
U kasnom ljetu nije dobro ni pretjerano isušivanje zemljišta ni stvaranje stalno prevlažnih uslova.
Krastavce je najbolje zalijevati ujutro, vodom koja nije izrazito hladna, i usmjeravati vodu prema zemljištu, a ne po listovima.
Posebno treba izbjegavati večernje orošavanje biljaka. Ako lišće ostane dugo mokro tokom noći, povećava se rizik od razvoja gljivičnih bolesti.
Učestalost zalijevanja ne treba određivati samo prema kalendaru. Ona zavisi od temperature, tipa zemljišta, količine padavina, položaja parcele i toga da li se krastavci nalaze na otvorenom ili u zaštićenom prostoru.
3. Ne pretjerujte više sa azotom
Ako želite da biljka nastavi da donosi plodove, sada nije trenutak da je podstičete na stvaranje ogromne količine nove lisne mase.
Prekomjerno dodavanje azota može dovesti do bujnog vegetativnog rasta, dok istovremeno biljka ne mora imati dovoljno energije za kvalitetno formiranje plodova.
U ovoj fazi pažnju treba posvetiti uravnoteženoj ishrani, uz dovoljno kalijuma i fosfora, ali bez zanemarivanja ostalih elemenata koji su biljci potrebni.
Prihranu uvijek treba prilagoditi stvarnom stanju biljke i zemljišta. Nije dobro naslijepo dodavati velike količine đubriva samo zato što je rod počeo da slabi.
Kod primjene komercijalnih đubriva i folijarnih preparata obavezno se treba pridržavati deklaracije proizvoda.
4. Uklonite stare i bolesne listove
Krajem ljeta krastavci često izgledaju kao gusta masa lišća, naročito ako su mjesecima rasli bez održavanja.
To ne znači da treba ogoliti cijelu biljku.
Potrebno je ukloniti žute, suve i bolesne listove, naročito one koji više ne doprinose fotosintezi. Listove sa jasnim simptomima bolesti takođe treba ukloniti i iznijeti iz bašte.
Može se prorijediti i dio guste vegetacije koji onemogućava provjetravanje i prodor svjetlosti, ali treba biti umjeren.
Preveliko uklanjanje zdravih listova može imati suprotan efekat, jer biljci upravo oni trebaju za fotosintezu i ishranu plodova.
5. Ne ostavljajte prerasle krastavce na biljci
Ovo je jedna od najvažnijih stvari ako želite da biljka nastavi da formira nove plodove.
Krastavce treba brati redovno i ne dozvoliti da plodovi prerastu.
Ako veliki plod dugo ostane na biljci, biljka značajan dio resursa usmjerava na njegovo sazrijevanje, a novi plodovi mogu sporije napredovati.
Zato je tokom intenzivne berbe dobro pregledati biljke svakog dana ili barem svaka dva dana.
Posebno treba obratiti pažnju na plodove koji se kriju unutar guste lisne mase.
Prilikom berbe plodove je bolje pažljivo odsjeći nego grubo čupati, kako se ne bi nepotrebno oštetile vriježe.
6. Obratite pažnju na bolesti
Avgust može biti posebno problematičan za krastavce zbog kombinacije toplih dana i hladnijih, vlažnih noći.
Na listovima se mogu pojaviti različite pjege, bijele prevlake i promjene boje koje mogu ukazivati na pojavu bolesti.
Zbog toga biljke treba redovno pregledati, posebno donje i unutrašnje listove gdje je cirkulacija vazduha slabija.
Ako primijetite oboljele listove, uklonite ih na vrijeme. Kod zaštite bilja koristite samo sredstva koja su registrovana za određenu namjenu i striktno poštujte uputstvo, posebno karencu, jer se krastavci često beru i konzumiraju u kratkom periodu.
7. Ako su krastavci još zdravi – nemojte ih prerano otpisati
Najvažnija poruka za kraj ljeta jeste da žuti donji listovi sami po sebi ne znače da cijelu biljku treba odmah ukloniti.
Ako je glavnina biljke zdrava, postoje nove cvjetne zametke i nastavlja da formira plodove, pravilnom njegom može se produžiti period berbe.
Potrebno je uklanjati bolesne i stare dijelove, održavati odgovarajuću vlagu zemljišta, zaštititi korijen od temperaturnih oscilacija, obezbijediti uravnoteženu ishranu i redovno brati plodove.
Kada ipak treba ukloniti biljku?
Ako je krastavac teško obolio, gotovo potpuno izgubio zdravo lišće ili je većina biljke osušena, nema mnogo koristi od pokušaja da se takva biljka „vrati“.
U tom slučaju bolje je ukloniti biljne ostatke iz bašte i ne ostavljati zaraženu masu pored novih biljaka.
S druge strane, zdrava biljka sa nekoliko požutjelih donjih listova još uvijek može imati potencijal za nastavak roda.
Krastavci mogu nastaviti da rađaju i kada ljeto prolazi
Kraj avgusta ne mora automatski značiti kraj berbe. Upravo sada pravilna njega može napraviti razliku između biljke koja će za nekoliko sedmica potpuno završiti vegetaciju i one koja će nastaviti da daje nove plodove tokom povoljnog dijela jeseni.
Najvažnije je ne pokušavati „oživjeti“ iscrpljenu biljku jednom velikom količinom đubriva. Mnogo je važniji skup manjih, pravilnih mjera – dobra vlažnost zemljišta, zaštita korijena, uklanjanje bolesnih listova, pravilna ishrana i redovna berba.
Ako su biljke još zdrave, nemojte ih prerano čupati. Uz povoljne vremenske uslove, krastavci mogu nastaviti da daju rod i nakon što većina bašte polako ulazi u završnicu sezone.
(agrosavjet.com)