Crna ribizla, slično ogrozdu i ostalim vrstama ribizli, ima osobinu da stvara razgranat žbun, s mnogobrojnim granama (stablima). Ukoliko se starije grane ne orezuju, onda je izbijanje novih stabala svedeno na minimum, te žbunovi brzo ostare i njihov produktivni vijek je vrlo kratak. Međutim, orezivanjem se stalno podstiče izbijanje novih stabala, kojima se zamjenjuju starija, i na taj način se utiče da žbunovi budu ne samo produktivniji već i dugovječniji.
U zavisnosti od starosti crne ribizle postoje tri vida orezivanja: formiranje oblika žbuna, orezivanje ribizle u rodu i orezivanje radi podmlađivanja starih žbunova.
Formiranje oblika žbuna
Bez obzira na to da li su prporci crne ribizle zasađeni na stalno mjesto u jesen ili u proljeće, orezivanje se vrši samo s proljeća, prije kretanja vegetacije. Zasađeni prporci obično imaju po jednu, rjeđe po dvije ili više grančica. Ako prporak ima samo jednu dobro razvijenu granu (ljetorast), onda se ona orezuje na 3—4, a ako je slaba onda na 1—2 pupoljka. Međutim, ako prporak ima nekoliko grančica, onda se sve slabe orežu do osnove, a jače grančice se skrate na 2—3 pupoljka. Ovakvim orezivanjem se broj pupoljaka ostavljenih za razviće u mladare svodi na najmanju mjeru, radi uspostavljanja ravnoteže između korjenovog sistema i nadzemnog dijela sadnice. Na taj način se ubrzava kako razviće korjenovog sistema, tako i rastenje ljetorasta, odnosno stabala, od kojih treba da se formira žbun.
Kao posljedica ovakvog orezivanja crne ribizle, već u prvoj godini po zasađivanju razviće se dovoljan broj prizemnih grana (stabala), od kojih će se na početku druge vegetacije, odnosno godine, prilikom orezivanja ostaviti 4—5 najjačih, pri čemu se vodi računa da one budu pravilno raspoređene, a ostale se uklanjaju do osnove. Ako su žbunovi slabi i nedovoljno razvijeni i ako su prizemna stabla (grane) dostigla dužinu jedva 20 do 30 cm, onda treba ostaviti samo 1—2 stabla, a ostala skratiti na 3—4 pupoljka.
U toku treće, četvrte, pa i pete godine, svake godine se zadržavaju po 3—4 jaka i pravilno raspoređena stabla, a sva ostala se uklanjaju do osnove. Takvim orezivanjem radi obrazovanja oblika žbuna na kraju pete godine svaki žbun će imati prosječno 12—16 stabala različite starosti, od kojih po 3—4 jednogodišnja, dvogodišnja, trogodišnja i četvorogodišnja. Ovim je formiranje oblika žbuna potpuno završeno. Napominje se da žbun treba da ima široku i otvorenu krunu, s pravilno raspoređenim stablima po cijelom obodu, da bi do svake grančice dopirala svjetlost, radi obrazovanja cvjetnih pupoljaka.
Orezivanje ribizle u rodu
Stabla, odnosno grane žbuna crne ribizle obilno donose rod samo do četvrte ili pete godine života, a poslije toga im se rastenje smanjuje i prestaje obrazovanje novog rodnog drveta, te produktivnost počinje naglo da opada. Stoga stara stabla (grane) rezidbom treba do osnove odstraniti i zamijeniti ih istim brojem novih, bujnih prizemnih izdanaka, po mogućstvu u blizini uklonjenih grana. Ovakva rezidba se obavlja svakog proljeća, pošto svake godine po 4—5 stabala (grana) zastarijeva i prestaje da rađa. Ovakvim načinom orezivanja žbunovi crne ribizle uvijek će imati približno isti broj jednogodišnjih, dvogodišnjih, trogodišnjih i četvorogodišnjih grana (stabala), pa će uvijek izgledati kao da su stari samo 4 ili 5 godina, iako mogu imati 10, 12 ili više godina.
Pri izvođenju ove rezidbe, uporedo s odstranjivanjem četvorogodišnjih i starijih stabala, treba do osnove uklanjati i sve jednogodišnje prizemne izdanke, kao i suvišne unutrašnje grančice, koje žbun čine gustim. Nekad je potrebno da se skrati poneka starija grana. U tom slučaju se uklanja onaj dio koji je najkržljaviji, i to uglavnom do neke jače grančice, koja poslije treba da preuzme ulogu vodilice.
Podmlađivanje zapuštenih žbunova
Podmlađivanje žbunova crne ribizle se vrši kad iz njih ne izbijaju više novi prizemni izdanci i kada stara stabla prestanu da rastu ili daju vrlo slab prirast. Kod takvih žbunova prvo treba do osnove ukloniti sva starija stabla, odnosno grane od dvije godine, da bi se žbun prorijedio. Tom prilikom valja ostaviti dvije dvogodišnje i 4—5 jednogodišnjih grana, ukoliko ih ima. Da bi se ove ostavljene grane podstakle na rastenje, treba ih skratiti iznad neke bujnije bočne grančice, što je neophodno za podmlađivanje i dalje rađanje.
Ukoliko su prporci prilikom podizanja ribiznjaka bili plitko zasađeni i ako su tada još i visoko orezani, a kasnije slabije njegovani, onda se na žbunovima neće razviti dovoljan broj izdanaka, pa će cijela biljka zakržljati. U tom slučaju takvi žbunovi se podmlađuju tako što se sve grane, odnosno stabla odsijeku do zemlje, da bi se iz adventivnih pupoljaka razvile prizemne i postrane grane, od kojih treba da se formira žbun. Ovako podmlađene, odnosno prekraćene žbunove treba nagrnuti sitnom trošnom zemljom u visini oko 10 cm.
Na isti način podmlađuju se i žbunovi crne ribizle koji su mnogo iznureni od neke biljne bolesti ili štetočine.
Ovako podmlađeni žbunovi, ukoliko se u toku godine dobro njeguju, tj. obilno đubre i redovno okopavaju i štite od bolesti i štetočina, već sljedeće godine počeće da rađaju, a u punu rodnost stupiće druge ili treće godine poslije podmlađivanja.
Oblici orezivanja
Biljke crne ribizle se prilikom orezivanja mogu formirati u obliku običnog žbuna, vaze i špalira.
Običan žbun. Ovo je najstariji, najrašireniji i ujedno najlakši oblik formiranja krune ribizle. U ovom obliku su grane (odnosno stabla) u žbunu pravilno raspoređene na sve strane i zauzimaju različite položaje — od vertikalnih i kosih do sasvim horizontalnih.
Vaza. Razlika između običnog žbuna i vaze sastoji se u tome što se u vazi redovno uklanjaju centralne grane (stabla) koje rastu uspravno. Ovakav oblik krune je u unutrašnjosti prazan i ima izgled vaze ili čaše, po čemu je i dobio ime. Ovaj oblik se preporučuje samo za mjesta koja nisu dovoljno osvijetljena.
Špalirski oblik. Kod ovog oblika krune sve grane se nalaze u jednoj ravni i obavezno se privezuju za žicu. Obično se postavljaju dva reda žice: na 40 i 80 cm iznad zemlje. Ovaj oblik krune formira se od manjeg broja grana, zbog čega mu je i produktivnost manja, ali su grozdići ribizle krupniji i kvalitetniji. Primjenjuje se najčešće u vrtovima i okućnicama, obično pored ograde, zidova, staza ili aleja, gdje djeluje dekorativno.
Vrijeme orezivanja
Crna ribizla se orezuje u toku zimskog mirovanja, tj. od opadanja lišća pa sve do početka vegetacije. Ali, u praksi se primjenjuju dva orezivanja: jesenje i proljetno, a rjeđe i ljetnje.
Jesenje orezivanje se praktikuje na starijim i iznurenim žbunovima, kao i u većim ribiznjacima, jer se u njima, zbog veličine, orezivanje s proljeća ne bi moglo na vrijeme da obavi, pošto crna ribizla vrlo rano kreće i lista.
Proljetno orezivanje se izvodi u manjim zasadima, i to vrlo rano, po mogućstvu početkom marta.
Ljetnje orezivanje se rijetko primjenjuje. Sastoji se u tome što se sredinom juna jednogodišnja stabla skraćuju za 1/5—1/4, radi potenciranja izbijanja prijevremenih mladara, čime se povećava rodnost u narednoj godini. Ovo orezivanje daje zadovoljavajuće rezultate samo u nekih sorti crne ribizle.
(agrosavjet.com)