Nakon završetka berbe dolazi vrijeme za pripremu voćnjaka i vrta za period zimskog mirovanja. Jesenja zaštita bakrenim preparatima može biti dio mjera zaštite od pojedinih gljivičnih i bakterijskih bolesti, ali se ne primjenjuje rutinski na sve biljke niti neposredno nakon svake berbe. Vrijeme i način primjene zavise od voćne vrste, zdravstvenog stanja zasada, vremenskih uslova i uputstva za konkretan preparat.
Bakrov sulfat, poznat kao plavi kamen, jeste jedinjenje bakra koje se tradicionalno koristi u zaštiti bilja. U kontaktu s biljnim površinama bakarni joni djeluju na brojne gljivične i bakterijske patogene. Bakrov sulfat se koristi i kao đubrivo od bakra i sumpora, ali njegova osnovna primjena u ovom kontekstu jeste zaštita biljaka.
Kod primjene bakarnih preparata važno je pridržavati se preporučene koncentracije i termina tretiranja. Prevelike koncentracije mogu izazvati fitotoksičnost, odnosno oštećenja biljnih tkiva, dok dugotrajna i pretjerana upotreba bakra može povećati sadržaj bakra u zemljištu i nepovoljno uticati na njegovu mikrobiološku aktivnost.
Napomena: Bakar je označen kao “tvrdoglav” metal koji se jednom unijet u zemljište u njemu zadržava i više decenija. Dugotrajnost bakra u zemljištu je posljedica njegove sklonosti da se veoma čvrsto vezuje za komponente zemljišta, pijre svega za čestice gline i organsku materiju. Zabilježeno je da zemljišta napuštenih vinograda i nakon 50 godina još uvek sadrže veću koncentraciju bakra u odnosu na okolno zemljište…
Jesenji tretman bakrenim preparatima najčešće se provodi nakon opadanja lišća, kada voćke ulaze u period mirovanja.
Plavi kamen jeste bakarov sulfat – sastojak koji se koristi za pripremu bordovske čorbe.
Bordovska čorba se priprema na sljedeći način:
Za pripremu 100 litara 2% rastvora bordovske čorbe potrebno je 100 litara vode, dva kilograma plavog kamena, 0,8 kg negašenog ili 2,4 kg gašenog kreča. Negašeni kreč gasi se u trostruko većoj količini vode. Od 100 litara vode, iz bureta se uzme deset litara da se razmuti kreč i 10 litara da se rastopi plavi kamen. Kada se kreč razmuti, procijedi se kroz ređu krpu i vrati u bure da se napravi krečno mlijeko. Kada se plavi kamen rastopi, sipa se u bure sa krečnim mlijekom. Uvijek se sipa rastopljen plavi kamen u krečno mlijeko. Ne preporučuje se miješanje obrnutim redoslijedom jer se tada čorba brže taloži i slabijeg je kvaliteta.
Ovako pripremljena bordovska čorba treba istog dana da se potroši jer stajanjem gubi fungicidno dejstvo. Čorba može da se stabilizuje dodavanjem 250 grama šećera na 100 litara čorbe i tada zadržavafungicidna svojstva dva do tri dana. Samo oni voćari koji se pridržavaju ovih uputstava mogu očekivati stabilne, redovne i kvalitetne prinose voća u svojim zasadima u toku naredne godine, uz ostale mere zaštite i nege koje se preduzimaju i u toku zimskog mirovanja i u toku vegetacije, objašnjava Ljiljana Krsmanović dipl. ing. zaštitet bilja, iz PSSS Madenovac.
(agrosavjet.com)