Brezov sok, poznat i kao brezovica, veoma je vrijedan proizvod kojem se pripisuju povoljni efekti na ljudski organizam.
Piti svježi brezov sok predstavlja pravo zadovoljstvo. To je prijatan, osvježavajući napitak, blago slatkastog ukusa koji se malo razlikuje od obične vode.
Od davnina je poznat u narodnoj tradiciji kao osvježavajući napitak kojem se pripisuju ljekovita svojstva.
Prije nego što se razviju mladi, ljepljivi listovi, otprilike mjesec dana prije njihovog pojavljivanja i cvjetanja, počinje kretanje sokova u brezi. Taj proces u narodu se naziva „brezina suza“ ili „plakanje breze“. U periodu od 15 do 20 dana drvo može davati blago sladak sok.
Sok s breze koja raste pored prometnog puta ili u industrijskoj zoni može sadržavati štetne materije, umjesto da bude bezbjedan za upotrebu. Postoji mišljenje i da kupovina konzervisanog soka u prodavnicama nema mnogo smisla, jer se tokom konzervisanja gube korisne materije. Ipak, stvarni gubici zavise od postupka obrade i čuvanja.
Kako pravilno sakupljati brezov sok?
Prema starijem načinu sakupljanja, na stablu se uklanja mali kvadratni dio spoljašnje kore, a zatim se na očišćenom mjestu bušilicom pravi otvor dubine tri do četiri centimetra. Sok potom ističe kroz otvor.
Može se postaviti mali metalni žlijeb, a sok se može usmjeravati u bocu i pomoću trake od gaze.
Nakon sakupljanja soka, otvor treba zatvoriti odgovarajućim sredstvom kako bi se smanjio rizik od prodora mikroorganizama.
Nekada se brezov sok sakupljao u posebne posude napravljene od brezove kore, jer se vjerovalo da u njima bolje čuva svoja svojstva. Danas se za sakupljanje mogu koristiti i staklene te plastične posude namijenjene za hranu.
Kako sakupiti sok bez većeg oštećenja stabla?
Prije svega, sok treba sakupljati sa stabala prečnika 20–30 cm, dok je mlađa i veoma stara stabla bolje ostaviti netaknuta.
Sa jednog stabla ne bi trebalo uzimati više od jednog litra soka u periodu od dva do tri dana.
Kora se može zarezati nožem, ali ne preduboko. U otvor se postavlja mali žlijeb od tankog aluminijuma ili plastike, kojim sok kap po kap otiče u posudu.
Nakon završetka sakupljanja, otvor se zatvara odgovarajućim sredstvom za zaštitu drveta.
Postoji i blaži način sakupljanja soka od breze: odsiječe se manja bočna grana, a na njen odsječeni dio postavi se boca. Na jedno stablo moguće je postaviti više boca, ako ima odgovarajućih grana. Odsječeni dio grane treba usmjeriti blago nadolje.
Tokom sunčanog dijela dana sok obično brže ističe, pa je potrebno redovno provjeravati koliko se posuda napunila.
Kao najbolje vrijeme za sakupljanje smatra se period od 12 do 18 časova, kada sok najintenzivnije teče.
Broj otvora zavisi od prečnika stabla:
| PREČNIK STABLA | BROJ OTVORA |
| 20-25 | 1 |
| 25-35 | 2 |
| 35-40 | 3 |
| više od 40 | 4 |
Ove vrijednosti predstavljaju preporuke iz izvornog teksta, a ne univerzalno pravilo za održivo sakupljanje soka.
Savjeti za sakupljanje brezovog soka
Period isticanja brezovog soka zavisi od vremenskih prilika. Ako sok počne da teče tokom martovskog otopljenja, a zatim ponovo nastupi mraz, njegovo isticanje može privremeno prestati.
Sok najčešće počinje da teče kada se snijeg topi, a pupoljci nabubre, približno sredinom marta. Sakupljanje se završava kada počnu da se razvijaju listovi, najčešće u drugoj polovini aprila.
Brezov sok treba sakupljati samo u čistim šumskim područjima, jer drvo može usvajati štetne materije iz okoline.
Najbolje je izabrati zdravu brezu, dobro razvijene krošnje i prečnika stabla najmanje 20 cm.
Na visini od oko 20 cm iznad tla pravi se mali otvor. Važno je znati da se najveći dio soka kreće površinskim slojem drveta, neposredno ispod kore, pa nema potrebe za dubokim bušenjem.
U otvor se postavlja žlijeb od brezove kore ili drugo odgovarajuće pomagalo kojim sok otiče u bocu, teglu ili drugu posudu.
Brezov sok treba čuvati u frižideru i, prema preporuci iz izvornika, ne duže od dva dana. Duže čuvanje može dovesti do fermentacije i kvarenja.
Kao i druge prirodne sokove, najbolje ga je konzumirati svježeg, ubrzo nakon sakupljanja.
Pravilno izvedeno sakupljanje ne mora ozbiljno oštetiti stablo. Ipak, to ne znači da je svaka tehnika bezbjedna za drvo. Učinak zavisi od načina bušenja, veličine rane, količine sakupljenog soka i stanja stabla.
(agrosavjet.com)