Rad u bašti ne završava se nakon berbe. Vaš trud tokom ovog razdoblja direktno utiče na plodnost zemljišta i zdravlje vaših biljaka u novoj sezoni. Sastavili smo detaljan plan rada za jesenju baštu. On uključuje čišćenje, kopanje, obnavljanje plodnosti zemljišta i još mnogo toga.
DETALJNO ČIŠĆENJE
Priprema bašte u jesern trebala bi započeti temljenim čišćenjem svih nepotrebnih stvari. Najvažnije je uklonitie sve biljne ostatke: stabljike, opalo lišće, trulo voće i korijenje. Sve to služi kao idealno utočište za prezimljavanje opasnih vrtnih štetočina poput krompirove zlatice, lukove muhe ili paukove grinje, stjenica (smrdibube)…
Prije odlaganja ovog otpada, pažljivo pregledajte biljne ostatke. Pjege na lišću, plak, trulež, venuće i deformisane plodove jer svi ovi simptomi mogu ukazivati na gljivične ili bakterijske bolesti.
Takav biljni otpad ne treba dodavati u kompostnu hrpu: ako se kompost ne zagrije dovoljno, patogeni mogu preživjeti, a zatim se ispustiti u zemljište zajedno s korisnim đubrivom. Najbolje je ukloniti taj otpad s mjesta ili ga spaliti.
Zdravi dijelovi biljaka, poput opalog lišća ili listova kupusa, mogu se sigurno dodati u kompostnu hrpu. Najbolje je prvo usitniti stabljike i veće fragmente biljaka – to će im pomoći da se brže razgrade.
UKLANJANJE KOROVA
Uz uklanjanje biljnih ostataka, važno je ukloniti korov iz bašte. U ranu jesen mnogi korovi još uvijek aktivno rastu, a neki čak imaju vremena formirati sjeme koje može ostati održivo u zemljištu godinama.
Kako bi se spriječilo da korov stekne tu prednost, bašta se mora plijeviti, i to s posebnom pažnjom. Budući da više nema potrebe brinuti se o oštećenju povrća koje raste u blizini, plijevljenje će se odvijati brže nego ljeti.
Obratite posebnu pažnju na puzave napadače: zubača, maslačak, čičak itd. Prilikom borbe protiv njih važno je ne samo odrezati nadzemni dio motikom, već pokušati izvući dugo korijenje iz zemlje.
Ako ostavite rizome korova u zemlji, duga, topla jesen omogućit će im da se ukorijene i počnu “osvajati” nova područja. Kao rezultat toga, vaš će vrt u rano proljeće biti još zakorovljeniji.
KOPANJE ILI RAHLJENJE
Rasprava o tome treba li prekopati baštu u jesen traje godinama među vrtlarima. Važno je uzeti u obzir vrstu zemljišta na vašoj specifičnoj parceli. Ako imate teško, zbijeno, glinovito tlo u koje dodajete treset ili kompost, tada je jesensko kopanje neophodno.
To treba učiniti do dubine oštrice lopate, bez razbijanja velikih grudvicama koje se formiraju. Zimi će se voda u tim grudvicama smrznuti, proširiti i prirodno olabaviti strukturu tla. Nadalje, ova vrsta kopanja iznosi larve štetočine na površinu i ubija ih s prvim mrazom.
Ako je tlo na lokaciji lagano, pjeskovito ili pjeskovito ilovasto, duboko kopanje će mu samo naštetiti. Prekomjerno okretanje slojeva zemljišta poremeti će postojeću strukturu i uništiti neke od prirodnih kanala zemljišta. Takvo zemljište se lako može duboko rastresiti vrtnim vilama ili kultivatorom s ravnim vrhom, uz istovremeno unošenje đubriva.
PRIMJENA ĐUBRIVA
Povrtaske kulture su tokom sezone uklonile ogromnu količinu hranjivih materija iz zemljišta, a sada taj nedostatak treba nadoknaditi. Jesen je idealno vrijeme za primjenu i organskih i mineralnih đubriva.
Za vraćanje plodnosti zemljišta u jesen koristite razna organska đubriva: stajnjak, kompost, treset… Čak se i svježi stajnjak može primijeniti u jesen: imat će vremena razgraditi se prije proljeća i neće predstavljati prijetnju biljkama do trenutka sadnje.
Izbor đubriva ovisi od vrsti zemljišta u vašem području. Za rahljenje gustog glinenog zemljišta i poboljšanje njegove propusnosti za vazduh i vodu, u jesen dodajte zreli kompost ili humus, deoksidirani treset i pijesak u gredice u količini od 4-6 kg po kvadratnom metru.
U laganim pjeskovitim zemljištima cilj nije samo obogatiti zemlju hranjivim materijama, već i povećati njegov kapacitet zadržavanja vode kako bi se poboljšao rast biljaka. To se može postići dodavanjem trulih drvenih strugotina, stanjaka i komposta u jesen.
Sva organska đubriva primjenjuju se tokom obrade tla, ravnomjerno ih raspoređujući po površini gredica. To je najbolje učiniti prije sjetve zelenišnog đubriva.
Uz organska đubirva, u tom se razdoblju u zemljište dodaju i mineralna fosforno-kalijumova đubriva. Oba elementa dobro su fiksirana u tlu i do proljeća će se pretvoriti u oblik koji korijenje mladih biljaka lako apsorbira.
Upotrebu mineralnih đubriva na bazi azota treba u jesen poželjno je potpuno izbjegavati. Azot se lako ispire vodom u duboke slojeve zemljišta i samo potiče neželjeni rast korova u toplim jesenskim danima. Stoga se osnovno đubrenje azotom obično rezreviše za proljeće i početak vegetacije, kada je usjevima to zaista potrebno.
POBOLJŠANJE pH ZEMLJIŠTA
Većina povrtnih kultura preferira neutralno ili blago kiselo zemljište. Ako je zemljište u vašem vrtu vrlo kiselo, što se često vidi po rastu korova poput preslice, mišjaka ili trputca, kalcifikacija je potrebna u jesen.
Nivo kiselosti možete odrediti pomoću pH metra, lakmus papira ili posebnog indikatora za ispitivanje pH vrijednosti.
Za deoksidaciju zemljišta koristite dolomitno brašno, gašeni kreč ili obični drveni pepeo, koji ne samo da pomaže u smanjenju kiselosti zemljipta, već je i izvrstan izvor kalijuma, fosfora i mikroelemenata.
DEZINFEKCIJA ZEMLJIŠTA
Dezinfekcija zemljišta je neophodna za jesenje poslove. Patogeni mikroorganizmi se neizbježno nakupljaju u zemljištu tijekom ljeta. Kako biste spriječili da naštete vašim usjevima sljedeće sezone, zaštitni tretmani su neophodni u jesen.
Prije bilo kakve dezinfekcije potrebno je ukloniti sve biljne ostatke, očistiti plastenik i opremu. Na ovaj način ćemo ukloniti veliku količinu prouzrokovača biljnih bolesti koji se nalaze u i na biljnim ostacima, olakšaćemo rad prilikom dezinfekcije zemljišta.
Postoje razlićiti postupci dezifekcije: fizički, termički, biološki i hemijski. Hemijski fumiganti su otrovi i zbog toga uvijek prednost treba dati neotrovnim postupcima.
Dezinfekcija snijegom
Ovo je stari metod i vidljiv svakom baštovanu koji ima baštu. Zemlja poslije zime i snijega je mnogo “zdravija” i bolja za obradu. Niska temperatura, posebno smjena viših i nižih temperatura tokom zime dovodi do propadanja štetnih organizama i smanjenja njihovog broja u zemljištu koje koristimo za uzgajanje biljaka. Osim za gredice ova metoda je podesna za niske tunele ili prekrivene gredice. Jednostavno se gredice i tuneli otkriju da na njih pada snijeg ili se snijeg sa okolnog prostora lopatama prebaci na gredicu.
Solarizacija
Ovo je postupak iskorištavanja Sunčeve energije. Zemljište je prije ovog postupka potrebno pripremiti i usitniti. Da bi postupak imao efekta vlažnost zemljišta treba biti 60%. Nakon toga se zemljište prekriva folijom i ostavi prekriveno od 2 do 3 mjeseca. Temperatura ispod folije se povećava i na taj način se uništavaju štetni organizmi.
Dezinfekcija vodenom parom
Vodena para ima izuzetna dezinfekciona sredstva. Najjednostavniji način koriste hobisti kada pripremaju supstrat za sjetvu. Jednostavno zaliju manju količinu zemlje vrelom vodom. Profesionalna dezinfekcija vodenom parom je skup postupak, jer nam treba posebna oprema. Zemljište se prekriva folijom, a u zemljište se ubrizgava vodena para koja u periodu do 60 minuta povećava temperaturu zemljišta do 80°C. Mada, trajanje postupka i vrijednost temperature zavise od dubine sloja koji se dezinfikuje. Nakod odrađenog postupka potrebno je da prođu dvije sedmice kako bi se procesi u zemljištu usatbilili i nastavili funkcionisati pošto visoke temperature vodene pare djeluju na sve žive organizme u zemljište.
Termička dezinfekcija zemljišta
Za ovaj postupak se koriste posebne mašine kojima se zemljište zagrijava na temperaturu do 95°C u trajanju od 5 minuta. Ovaj postupak uništava spore i micelije glivica, mnoge štetočine koje prezimljavaju u zemljištu, sjeme korova.
Dezinfekcija biljkama
Već sam spomenula “odmaranja” zemljišta sjetvom žitarica, ali pored žitarica mogu se koristiti i druge biljne vrste. Kadifica i neven su odlične biljke za dezinfekciju zemljišta, posebno kada je u pitanju problem sa nematodama. Slačica je još jedna biljna vrsta koja je odlična za dezinfekciju zemljišta. Posijane biljke se zaoravaju i tokm raspadanja u zemljištu oslobađaju se materije koje smanjuju gljivice koje izazivaju biljne bolesti, a istovremeno smanjuju sposobnost klijanja sjemena raznog korova.
SJETVA ZELENIŠNOG ĐUBRIVA
Zelenišno đubrivo predstavlja zelenu biljnu masu koja se zaorava.
Zelenišnim đubrenjem (sideracijom) zemljište se obogaćujem svježom organskom materijom, čime se snažno utiče na biološku aktivnost zemljišta. Osim toga, siderati u težim zemljištima rahle i prožimaju masu zemlje, uzimaju iz zemljišta teže pristupačna hraniva, a leguminozni siderati obogaćuju zemljište azotom.
Sideracija se primjenjuje na zemljištima u kojima nema dovoljno humusa, kad nema organizovane stočarske proizvodnje, te se na ovaj način osigurava promet organske materije.
Zelenišno đubrenje je dobar način organskog đubrenja na vrlo udaljenim i teže pristupačnim parcelama, tamo gdje je skupo ili se ne isplati dovoziti stajnjak.
Biljke za zelenišno đubrenje se mogu gajiti kao prethodne kulture, međukulture ili naknadne kulture, a obavezno se gaje kao miješane, odnosno pokrovne ili usejavanjem između redova gajenih biljaka. U zavisnosti od uslova, biljke se posle 4-10 nedelja, a najkasnije pred sjetvu pokose i zaoru ili ostave kao malč na površini zemljišta. Izbor usjeva za zelenišno đubrivo je dosta velik.
Oni pripadaju raznim botaničkim grupama i familijama, a neke od njih su:
- grahorica
- crvena detelina
- lupine
- lucerka
- heljda
- facelija
- kupusnjače
- stočni grašak
- ječam
MALČIRANJE
Posljednji korak u jesenjem baštovanstvu je zaštita zemljišta od oštrih zimskih uslova. Površina zemljišta nikada ne smije biti izložena tokom zime. Bez zaštitnog sloja, jaki zimski vjetrovi oduvaće plodni sloj zemljišta, a proljetna voda može erodirati zemlju.
Kako biste to spriječili, pripremite zemlju debelim slojem malča. Suvo otpalo lišće, pokošena trava, treset ili agrotekstil izvrsne su opcije. Malč štiti tlo od dubokog smrzavanja, zadržava vlagu i stvara ugodne uslove za gliste, koje nastavljaju svoj koristan rad čak i pod snijegom.
(agrosavjet.com)