Vrtlarska sezona se ne završava nakon berbe. Novembar je važan period za pripremu bašte za zimu, jer mnoge poslove treba obaviti prije nego što nastupe prvi jači i dugotrajniji mrazevi. Od zaštite višegodišnjih biljaka i pripreme zemljišta do sređivanja plastenika i planiranja proljećne proizvodnje, ovo je vrijeme kada se postavljaju temelji za novu sezonu. Donosimo 12 važnih poslova koje bi trebalo završiti u vrtu tokom novembra kako bi biljke spremno dočekale zimu, a proljeće počelo bez nepotrebnih problema.
1. Pripremite plastenik za zimu
Higijenske mjere u plasteniku ili stakleniku su veoma važne radi održavanja bezbijednosti plasteničke proizvodnje. Mogu se sprovoditi biološke ili hemisjke mjere.
Prije nego što se započne novi proizvodni ciklus u plasteniku ili stakleniku neophodno je pripremiti prostor a to podrazumijeva sprovođenje mjera higijene koje imaju za cilj da smanje rizik od pojave bolesti i štetočina, kao i dezinfekciju prostora i zemljišta.
Preventivne higijenske mere
Kako bi se spriječila pojava bolesti i štetočina neophodno je da se dobro očisti plastenik prije novog ciklusa proizvodnje, da se uklone biljni ostaci, crijeva za zalivanje i sve što je ostalo nakon završetka proizvodnog ciklusa. Toplom vodom sa dodatkom sode bikarbone treba dobro oprati plastenik. Zatim slijedi dezinfkecija prostora i zemljišta.
Dezinfekcija zemljišta u plasteniku
Dezinfekcija zemljišta podrazumijeva izlaganje zemljišta dejstvu fizičkih ili hemijskih uticaja koji bi uništili zaostale štetne organizme prethodne proizvodnje. Dezinfekciju zemljišta treba raditi na kraju vegetacije ili u rano proljeće prije početka proizvodnog ciklusa.
Ovim postupkom smanjuje se rizik prisustva štetočina i bolesti, kao i njihove pojave tokom proizvodnje, te smanjenja primjene pesticida. Može se izvršiti biološka i hemijska dezinfekcija zemljišta.
Biološka dezinfekcija
Sadnjom biljaka koje na prirodan način dezinfikuju tlo podrazumijeva sjetvu i uzgoj biljaka kao što su kadifica, neven, slačica… kao usjevi koji prethode glavnom usjevu. To su biljke koje čiste zemlište od nematoda i nekih štetnih gljivica. One luče materije koje odbijaju nematode.
Odlična je tehnika za dezinfekciju u organskoj proizvodnji i u domaćinstvima koji se bave plasteničkom i baštenskom proizvodnjom.
Zaoravanjem slačice oslobađaju se materije koje uništavaju neke fitopatogene gljive i umanjuju sposobnost klijanja sjemena korova. Ovaj vid dezinfekcije pogodan za otvorenu proizvodnju. Solarizacija zahtijeva prazan plastenik u ljetnjim mjesecima. Ovo je ujedno i najbezbijedniji i najeftiniji način dezinfekcije za novu sjetvu u plastenicima.
Koristi se sunčeva energija za zagrijevanje tla, a sprovodi se tako što se zemljište prekrije folijom i ostavi tako pokriveno 2-3 mjeseca. Prije toga se zemlja u usitni i navlaži, tako da vlažnost tla bude preko 60 posto. Visoka temperatura će uništiti štetne organizme u površinskom sloju.
Ova metoda je veoma efikasna u dezinfekciji pijeska i zemljišta sa kojim se pune saksije za proizvodnju cvijeća i pikiranje povrća.
Hemijska dezinfekcija
Hemijska dezinfekcija zemljišta se obavlja primjenom insekticida i fungicida za zaštitu od zemljišnih patogena ili fumigacijom.
Kompletna dezinfekcija zemljišta se ostvaruje primjenom fumiganata. To su hemijske materije koje pri određenoj temperaturi ulaze u gasovito stanje i svojim parama uništavaju štetne organizme u zemjlištu. Dezinfekcijom zemljišta na ovaj način uništavaju se fitopatogene gljive-prouzrokovači truleži i mnoge druge, zatim, grinje u zemljištu, puževi i njihova jaja, tripsi, nematode i seme korova.
Primjena insekticida i fungicida za dezinfekciju zemljišta se obavlja neposredno prije početka proizvodnog ciklusa, dok za primenu fumiganata treba odvojiti vrijeme, odnosno unaprijed je planirati.
Kako se sprovodi primjena fumiganata
Prvo se radi priprema zemljišta, koje se usitni kao za sjetvu, a zatim se zalije 60-70 posto vodnog kapaciteta ukoliko je tlo suvo. Granule preparata se ujednačeno rasture po površini, a zatim se freziranjem unose u zemlište. Ponovo se tlo zalije nakon primene preparata, a zatim pokrije folijom.
Kako bi se gas oslobodio, zemljište mora da ima minimum temperaturu 8 stepeni na dubii 10-20 cm. U zavisnosti od temperature, tlo ostaje pokriveno od 7 dana do mjesec dana. Plastenik mora da je dobro zatvoren i prvih nekoliko dana nikako ne smije da se ulazi unutra.
Nakon isteka vremena, folija se skida, zemlja se frezira i plastenik ostavlja da provjetrava 7 dana i više, što zavisi od temperature zemjišta.
Važno upozorenje
Prilikom izbora insekticida i fungicida obavezno se posavjetovati sa stručnim licem. Korišćenje fumiganata se radi isključivo uz prisustvo stručnog lica. Obavezno se koristi zaštitna oprema pri korišćenju hemijskim preparata (maske, rukavice, zaštitno odijelo). Oslobađanje gasa je brzo i zatvoreni prostor sa primenjenim fumigantom mora da se napusti u roku od 2 sata od primene.
2. Zaštitite kompostnu hrpu od hladnoće
Prije zime potrebno je prevrnuti nezreli kompost i, ukoliko je potrebno, navlažiti ga vodom ili tečnim organskim đubrivom. Nakon toga kompostnu hrpu treba zaštititi od hladnoće slojem treseta, opalog lišća, piljevine ili grančica, preko kojih se može dodati sloj zemlje.
Kutije i posude u kojima čuvate pepeo i pileći stajnjak možete premjestiti u podrum ili drugu suhu i zaštićenu prostoriju.
3. Sortirajte sjeme
Sjemenke povrća koje ste prethodno sakupili i očistili do novembra biće potpuno suhe, pa ih je potrebno sortirati i odvojiti kvalitetno sjeme od neispravnog.
Prvi korak je izdvajanje sitnog, praznog sjemena pomoću naelektrisane plastične šipke. Sjeme rasporedite u tankom sloju na list papira, a zatim plastičnu šipku protrljajte suhom krpom kako biste stvorili statički elektricitet. Držite je na visini od 1 do 2 cm iznad sjemena. Prazne i lakše sjemenke mogu se zalijepiti za šipku, dok će krupnije i teže ostati na papiru.
4. Pripremite zemljište za proizvodnju rasada
Kvalitetno i plodno zemljište jedan je od osnovnih preduslova za uzgoj zdravog i snažnog rasada. Zato je dobro da supstrat pripremite već tokom jeseni, prije nego što nastupe prvi mrazevi.
Za pripremu mješavine možete koristiti baštensko zemljište, kompost, treset i pijesak, u odnosu 1:1:1:0,5. Ostali dodaci, poput drvenog pepela, kreča i mineralnih đubriva, unose se u skladu s potrebama pojedinih biljnih vrsta i osobinama zemljišta.
Pripremljenu mješavinu čuvajte u vrećama ili odgovarajućim posudama, na suhom i zaštićenom mjestu, poput podruma ili šupe.
5. Setva povrća
Sredina novembra može biti pogodan period za zimsku sjetvu povrtnih kultura otpornih na niske temperature, pod uslovom da se zemljište dovoljno ohladilo i da se ne očekuje duži period toplog vremena.
Za sjetvu mrkve, peršuna, kopra, cvekle, salate, paštrnaka, rotkvice, crnog luka i špinata odaberite plodno, rastresito i dobro drenirano zemljište, na osunčanom i od vjetra zaštićenom mjestu.
Posijano sjeme prekrijte slojem rastresite zemlje debljine oko dva centimetra, a površinu možete zaštititi smrekovim grančicama ili drugim prikladnim materijalom. Pokrivač će pomoći u zaštiti zemljišta od isušivanja, erozije i ispiranja sjemena usljed padavina.
6. Smanjite kiselost zemljišta
Novembar, prije početka jačih mrazeva, može biti pogodan period za kalcifikaciju zemljišta, odnosno smanjenje njegove kiselosti. U tu svrhu koriste se kreč, gašeni kreč, dolomitno brašno, mljeveni krečnjak ili drugi materijali namijenjeni za kalcifikaciju.
Materijal se ravnomjerno raspoređuje po površini zemljišta, a zatim unosi u sloj dubine od 10 do 15 cm, u zavisnosti od načina obrade.
Količina materijala zavisi od stepena kiselosti i mehaničkog sastava zemljišta, a okvirne doze navedene u izvorniku su:
- Jako kisela zemljišta: do 500 g po kvadratnom metru;
- Srednje kisela zemljišta: oko 300 g po kvadratnom metru;
- Slabo kisela zemljišta: 100–200 g po kvadratnom metru.
Ipak, tačnu količinu potrebno je odrediti na osnovu analize zemljišta i preporuka za konkretni materijal.
Ako materijal sadrži grudvice, potrebno ih je usitniti kako bi se postigla ravnomjernija raspodjela po površini.
Jesen je pogodan period za kalcifikaciju jer su glavne kulture uglavnom uklonjene sa parcela, a materijal ima dovoljno vremena da počne djelovati prije naredne vegetacione sezone.
7. Zamijenite površinski sloj zemljišta u plasteniku
Kako bi se smanjio rizik od pojave i širenja bolesti koje se prenose zemljištem, preporučuje se redovno uklanjanje i obnavljanje površinskog sloja zemljišta u plasteniku, naročito ako se na istim površinama iz godine u godinu uzgajaju iste biljne vrste.
Ukoliko je zemljište opterećeno uzročnicima bolesti, štetočinama ili je došlo do njegovog zamora, može se ukloniti gornjih 5–7 cm i zamijeniti kvalitetnim, zdravim zemljištem.
– Potpuna zamjena zemljišta u plasteniku može se razmatrati svakih četiri do pet godina, ali učestalost zavisi od zdravstvenog stanja i kvaliteta zemljišta, kao i načina proizvodnje.
Zemljište uklonjeno iz plastenika, ukoliko nije bilo zaraženo biljnim bolestima i štetočinama, može se iskoristiti u bašti, za uzgoj manje osjetljivih kultura ili nakon kompostiranja.
8. Provjerite stanje uskladištenog povrća u podrumu
Krajem novembra potrebno je ponovo pregledati uskladišteno povrće, poput mrkve, cvekle, kupusa, krompira i drugih kultura. Tokom skladištenja može doći do pojave truleži, plijesni i drugih oboljenja koja se brzo šire na zdrave plodove.
Sve primjerke koji pokazuju znakove truljenja ili sive plijesni potrebno je odmah izdvojiti i ukloniti iz skladišta kako bi se spriječilo širenje infekcije.
– Redovno kontrolišite temperaturu i vlažnost vazduha u podrumu. Optimalni uslovi zavise od vrste povrća koje skladištite, pa nije dobro primjenjivati istu temperaturu za sve kulture.
Prostoriju treba redovno provjetravati, naročito kada vremenski uslovi to dozvoljavaju, kako bi se spriječilo nakupljanje vlage i kondenzacija.
(agrosavjet.com)