Na području Semberije u predstojećoj proljetnoj sjetvi planirano je da bude zasijano ukupno 29.365 hektara obradivih površina, potvrdio je Sreten Vučković iz Odjeljenja za poljoprivredu.
Prema planu, najveće površine biće pod kukuruzom – 22.550 hektara. Soja će biti zasijana na oko 800 hektara, suncokret na 400, duvan na 200, povrće na oko 4.400, dok je za krmno bilje planirano oko 1.000 hektara
Vučković ističe da će i ovogodišnja proljetna sjetva biti izazovna, kako zbog klimatskih uslova, tako i zbog problema na tržištu i rasta troškova proizvodnje.
Imamo velike probleme u stočarskoj proizvodnji, zbog niskih otkupnih cijena prasića i svinja, a i mljekarstvo se već duže vrijeme suočava sa teškoćama – kaže Vučković.
Dodatni pritisak na poljoprivrednike predstavlja i rast cijena repromaterijala, uključujući i dizel gorivo. Iako će dio troškova biti ublažen podsticajnom mjerom regresiranog goriva, povećanje cijena ulaznih troškova ne prati i rast cijena poljoprivrednih proizvoda
To je jedan od najvećih problema. Svake godine rastu cijene repromaterijala, dok cijene poljoprivrednih proizvoda koje poljoprivrednici prodaju ne prate taj rast. Zbog toga je poljoprivredna proizvodnja sve manje rentabilna, a dodatni pritisak predstavlja i uvoz koji guši domaću proizvodnju – naglašava Vučković.
Kada je riječ o jesenjoj sjetvi za proizvodnu sezonu 2025/2026, na području Semberije zasijano je ukupno 21.385 hektara obradivih površina, što je za više od 3.000 hektara više u odnosu na prethodnu godinu.
Najviše površina zasijano je pšenicom – 17.750 hektara , zatim ječmom – 2.500, uljanom repicom – oko 800, tritikalom – 200, krmnim biljem – oko 100, dok je povrće zasijano na oko 35 hektara .
Prema riječima Vučkovića, struktura sjetve se mijenja jer se ratari sve više okreću jesenjim kulturama, koje daju stabilniju i sigurniju proizvodnju.
Poljoprivrednici su povećali površine pod pšenicom, ječmom i drugim strnim žitima, prije svega zbog potrebe za stočnom hranom. Vegetacioni period pšenice od oktobra do juna znatno je povoljniji u odnosu na proljetnu sjetvu u aprilu, kada sušni periodi i klimatske promjene mogu značajno uticati na smanjenje prinosa – zaključio je Vučković
(bndan.com)