Kada zima pokuca na vrata i prvi mraz prekrije dvorišta, ljudi koji imaju kućne ljubimce vjeruju da su psi i mačke krznom prirodno zaštićeni od niskih temperatura. Međutim, veterinari upozoravaju da je ovakvo vjerovanje samo jedna od čestih zabluda koja može ugroziti zdravlje ljubimaca, navodi Veterinarian Maynard.
Iako se čini da dlaka predstavlja dovoljnu izolaciju, zimski uslovi stvaraju kombinaciju hladnoće, vlage, vjetra i leda koje nijedna dlaka ne može potpuno da neutrališe. Čak i rase koje potiču iz hladnijih krajeva ne mogu dugo da izdrže kada je vazduh leden, kada vjetar pojačava osjećaj hladnoće ili se vlaga zadržava na šapama i stomaku. Osjetljive kategorije ljubimaca: štenci, stariji psi, bolesne životinje, mačke kratke dlake ili one oslabljenog imuniteta, nalaze se pod najvećim rizikom kada temperature padnu.
Hladnoća, dehidratacija i stanje šapa ljubimaca
U domaćinstvima tokom zime najveća greška je pretpostavka da je ljubimcu napolju “prijatno” zato što izgleda aktivan, istražuje okolinu ili trči po snijegu. Istina je da i kratkotrajni boravak na veoma niskim temperaturama može da dovede do hipotermije, naročito ako je prisutan vjetar ili se dlaka nakvasila.
Veterinari navode da životinje u hladnom periodu često ne pokazuju odmah znake nelagodnosti, pa vlasnici ponekad pogrešno procjene da im je prijatno. Upravo iz tog razloga preporučuje se skraćivanje boravka napolju, posebno tokom jutarnjih i večernjih sati kada je mraz najintenzivniji.
Hladno vrijeme donosi još jedan problem kome se često ne poklanja dovoljno pažnje: to je dehidratacija. Ulazak u zagrijane prostorije isušuje vazduh, pa se i ljubimci brže dehidriraju, iako vlasnici to rijetko primećuju, jer životinje manje zadihano reaguju nego ljeti. Redovno obnavljanje svježe vode zimi je jednako važno kao i tokom toplih mjeseci. Ako ljubimac boravi napolju, važno je spriječiti da voda u činiji zaledi. Keramičke ili plastične posude znatno su pogodnije od metalnih koje brzo gube temperaturu i mogu biti neprijatne za ljubimce.
Posebna pažnja mora se posvetiti šapama. Hemikalije za odmrzavanje, so na putevima i ledu, kao i zaleđene površine koje pucaju pod pritiskom, mogu dovesti do niza problema: iritacija, sitnih posjekotina, rana koje lako mogu da se inficiraju, pa čak i odvajanja dijelova jastučića ako se led zalijepi za kožu.
Nakon svake šetnje potrebno je pažljivo očistiti šape i stomak, ukloniti eventualne grudvice leda, osušiti kožu i provjeriti da li postoji crvenilo ili osjetljivost. Ukoliko je koža sklona pucanju, veterinar može preporučiti zaštitni balzam ili mast, a kod ljubimaca posebno osjetljivih na hladnoću korisna su i zaštitna obuća ili mekane zimske čarapice.
Zimska aktivnost i rizici boravka ljubimaca na otvorenom
Zabluda je i da zima automatski smanjuje potrebu za aktivnošću. Iako hladno vrijeme može skratiti šetnje, neophodno je obezbijediti dovoljno mentalne i fizičke stimulacije u kući. Nedostatak aktivnosti može dovesti do gojenja, ukočenosti zglobova, povećane nervoze, destruktivnog ponašanja i anksioznosti. Interaktivne igračke, mirisne igre, postavljanje prepreka u stanu ili brza serija kratkih treninga mogu značajno doprinijeti održavanju vitalnosti životinje.
Antifriz – još jedan rizik
Još jedan skriveni zimski rizik dolazi iz garaže i dvorišta – antifriz. Ova tečnost ima sladak ukus koji privlači ljubimce, a i najmanja količina može biti fatalna. Veterinari ističu da se prosuti antifriz mora odmah ukloniti, a ambalaža čuvati van domašaja. Opasnost predstavlja i situacija kada se mačka lutalica sakrije u motor automobila kako bi potražila toplotu. Prije pokretanja vozila korisno je pokucati po haubi ili na kratko otvoriti poklopac motora, kako bi se spriječile tragične posljedice.
Ljubimcima koji provode dio vremena napolju neophodno je obezbijediti topao i suv zaklon. Kućica mora biti izolovana, podignuta od tla, zaštićena od vjetra i opremljena suvom prostirkom. Vlažne tkanine nikada ne treba koristiti – slama ili sijeno predstavljaju mnogo bolju, suvu i toplu izolaciju. Čak i tada, boravak napolju treba svesti na minimum, a u ekstremnim vremenskim uslovima životinja mora biti unutar doma.
Veterinari zaključuju da je najvažnije razumjeti da svaki ljubimac ima jedinstven prag tolerancije na hladnoću, koji zavisi od rase, starosti, zdravlja, tjelesne mase, debljine dlake i individualnih navika. Ako se vlasniku čini da je napolju suviše hladno, velika je vjerovatnoća da je i ljubimcu neprijatno. Zimsko vrijeme zahtijeva oprez, ali uz dobru pripremu i pažljivo praćenje znakova nelagodnosti, ljubimci mogu ostati sasvim bezbjedni sve do proljeća, prenosi Telegraf.
(telegraf.rs)