Ribama je kiseonik neophodan za život, baš kao i svim drugim živim bićima. Ribe su razvile izuzetno efikasan respiratorni sistem koji im omogućava da izvlače kiseonik iz vode pomoću svojih specijalizovanih organa, škrga. Zahvaljujući njima, ribe mogu da apsorbuju potrebnu količinu kiseonika i održavaju vitalne funkcije čak i u vodenom okruženju sa niskim nivoom kiseonika.
Da li ribe stvarno dišu?
Ribe udišu kiseonik iz vode, pa njihov proces disanja funkcioniše nešto drugačije nego kod ljudi i drugih kopnenih životinja.
Iako je mehanizam različit, i ljudima i ribama je kiseonik podjednako važan. On se prenosi do ćelija širom tela kako bi organizam normalno funkcionisao. Ljudi kiseonik unose pomoću pluća iz vazduha, dok ribe koriste škrge da bi ga izvukle iz vode. Kada škrge apsorbuju kiseonik, on se vezuje za crvena krvna zrnca, koja ga zatim prenose u sve delove tela.
Kako ribe dišu pod vodom?
Ribe dišu pomoću škrga koje se nalaze iza operkuluma, koštanog poklopca koji omogućava da voda neprekidno protiče preko njih. Struktura škrga je takva da omogućava efikasnu razmenu gasova kroz proces koji se naziva protivstrujna razmena. Na taj način ribe uspešno apsorbuju kiseonik iz vode i izbacuju ugljen-dioksid.
Evo kako funkcioniše disanje riba:
- Voda koju riba uvlači kroz usta prolazi preko škrga, a u tom procesu važnu ulogu ima operkulum (škržni poklopac), koji se ritmično otvara i zatvara. Na taj način omogućava da voda neprestano teče kroz škrge.
- Kada voda dospe do škržnih lukova, ona se susreće sa škržnim nitima, koje su prekrivene lamelama, finim, tankim strukturama zaduženim za razmenu gasova. Upravo tu se kiseonik iz vode apsorbuje u krv.
- Krv siromašna kiseonikom teče u suprotnom smeru od toka vode kroz male krvne sudove unutar lamela. Ovaj proces, poznat kao protivstrujna razmena, omogućava krvi da upije što više kiseonika pre nego što se u potpunosti zasiti.
- Nakon toga, krv bogata kiseonikom odlazi u sistemsku cirkulaciju, snabdevajući organe ribe. Istovremeno, voda koja napušta škrge sadrži manje kiseonika i više ugljen-dioksida, jer se gasovi i metabolički otpad iz tela ribe prenose u okolnu vodu.
Problemi sa disanjem kod riba
Pravilno disanje je ključno za zdravlje svake ribe. Kada riba ne može da dobije dovoljno kiseonika iz vode, to može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, pa čak i iznenadne smrti.
Bolesti škrga, poput parazitskih ili virusnih infekcija, često su uzrok otežanog disanja i mogu biti vrlo opasne. Jedan od prvih znakova da nešto nije u redu jeste kada riba počne da pliva pri površini i diše otvorenih usta. To znači da pokušava da nadoknadi nedostatak kiseonika iz vazduha.
Ako primetite ovakvo ponašanje, prvo proverite da li svi sistemi za održavanje života u akvarijumu ispravno funkcionišu. Obratite pažnju na kvalitet vode, posebno na nivo rastvorenog kiseonika. Ukoliko su svi parametri u granicama normale, obavezno se obratite veterinaru koji je specijalizovan za lečenje riba.
Česta pitanja o disanju riba
Da li ribe mogu da dišu van vode?
Većina riba ne može da diše na kopnu jer njihove škrge nisu prilagođene za razmenu gasova u vazduhu. Kada se nađu van vode, škrge se slepe i gube sposobnost da apsorbuju kiseonik, pa riba vrlo brzo počinje da se guši.
Ipak, postoje izuzeci. Određene vrste riba mogu da prežive kratke periode van vode zahvaljujući specifičnim prilagođenostima. Neke od njih čak mogu da dišu vazduh direktno preko kože i sluzokože u ustima i grlu. Ove jedinstvene vrste često naseljavaju močvarna područja i zone plime i oseke, gde su kratki boravci na kopnu deo njihove svakodnevnice.
Da li ribe moraju stalno da plivaju da bi disale?
Ne moraju sve ribe da plivaju kako bi disale. Kod većine vrsta, ritmično otvaranje i zatvaranje operkuluma (škržnog poklopca) omogućava da voda neprestano prolazi preko škrga, čak i dok miruju.
Ipak, postoje i vrste koje zavise od stalnog protoka vode kroz škrge – kod njih je kretanje neophodno za disanje. Takve ribe moraju da plivaju otvorenih usta kako bi obezbedile dovoljno kiseonika, jer u mirovanju ne mogu same da pokrenu vodu preko škrga.
Da li voda sadrži više ili manje kiseonika od vazduha?
Voda sadrži znatno manje kiseonika od vazduha. Dok vazduh koji ljudi udišu na nivou mora sadrži oko 21% kiseonika, voda, u zavisnosti od temperature i atmosferskog pritiska, sadrži svega 0,49% do 0,8% rastvorenog kiseonika.
Upravo zbog toga su škrge riba izuzetno efikasno prilagođene da iz vode izvuku i najmanje količine dostupnog kiseonika, što im omogućava da prežive i u sredinama gde bi druge životinje teško disale.
(petmagazine.rs)