Još jedna suša uzela danak
Berba ovogodišnjeg roda kukuruza u Semberiji privodi se kraju. Jedna od najčešćih poljoprivrednih kultura na semberskim poljima ove je godine zasijana na oko 25.000 hektara što je skoro polovina ukupnih semberskih oranica. Optimalni rok za sjetvu kukuruza je između desetog i tridesetog aprila, međutim, poučeni iskustvima iz ranijih godina, dobar dio poljoprivrednika ove je godine iskoristio povoljne temperaturne uslove za sijanje kukuruza i prije optimalnih rokova.
Poučeni sušama iz prethodnih godina, mnogi su odlučili da siju sorte kukuruza sa kraćom vegetacijom i ranijim rokovima zrenja.
-Zaključno sa prvom sedmicom oktobra, na semberskim poljima je pri kraju berba ovogodišnjeg roda kukuruza. Nažalost, u mnogim krajevima nema mnogo razloga za zadovoljstvo. Na nekim mjestima nije zabilježen nikakav rod, jer se biljke uopšte nisu uspjele razviti ili su se razvile ali nisu oplođene. Na drugim lokacijama, koje se nalaze bliže vodotokovima ili su pokrivene sistemom navodnjavanja i na kojima su izvršene sve agro-tehničke mjere, na tim parcelama je rod kukuruza na nivou očekivanog. Prema našim projekcijama, ako prosječan rod u Semberiji bude između tri i tri i po tone po hektaru, biće to dobar ukupni prinos“, rekao je za „Semberija info“ Sreten Vučković, v.d. načelnika Odjeljenja za poljoprivredu Gradske uprave Grada Bijeljina. On je istakao sve naglašeniju potrebu bliske saradnje struke i poljoprivrednih proizvođača u smislu izbora hibrida i sorti (pa i novih poljoprivrednih kultura) koji će moći uspjevati i u klimatskim uslovima koji posljednih godina pogađaju Semberiju.
I ova poljoprivredna sezona bila je zahtjevna zbog suše, tropskih vrućina, čestih temperaturnih oscilacija, bolesti i štetočina. Naime, u Semberiji nije pala kap kiše tokom cijelog juna kada je kukuruzu bila najpotrebnija voda zbog čega su poljoprivrednici opravdano strahovali za prinose i kvalitet zrna. Obzirom da je kukuruz osnova stočne hrane, manji prinosi i lošiji kvalitet zrna već brinu brojne poljoprivrednike da li će imati dovoljno stočne hrane za predstojeću sezonu.
Dragiša Živanović iz Gornje Čađavice ove je godine zasijao pet hektara kukuruza. Pored kukuruza, sije još pšenicu i ječam koje potom koristi u ishrani goveda i svinja. Opredijelio se da živi od poljoprivrede iako je, kako kaže, posljednjih godina sve teže i teže.
-Do unazad nekoliko godina bio sam puno komotniji kad je u pitanju rod žitarica i ishrana stoke koju posjedujem. Ali, posljednje dvije, tri godine baš je teško. Samo ove godine sam dokupio više od vagona kukuruza kako bih imao za hranu životinjama. Ovogodišnji rod zavisi od parcele do parcele. Neke njive koje sam uzeo pod arendu donijele su mi manje od 300 kilograma po dunumu dok su moje njive, koje redovno đubrim donijele i preko 600 kilograma po dulumu. Dio kukuruza je potrošen i za proizvodnju silaže tako da se nadam da do sljedeće berbe neću morati dokupljivati kukuruz. Sezona će sigurno biti teška a nadam se da i ljudi na vlasti neće ostati gluvi za naše probleme“, izjavio je Dragiša Živanović dodavši da su se on i njegova supruga opredijelili za život na selu i za život od poljoprivrede. Od teško zarađenog hljeba podigli su dva sina, od kojih je stariji na fakultetu a mlađi ide u srednju školu.
Na drugom kraju Semberije, i Siniša Lazić iz Velinog Sela potvrdio je da su na području ovog semberskog sela zabilježeni smanjeni prinosi kukuruza.
-Ja sam ove godine zasijao 20 hektara kukuruza. Suša je pogodila i naš kraj, međutim, na mojim parcelama kukuruza više je štete nanio led i oluja koji su nas pogodili poslije žetve pšenice nego sušni period. Ako ćemo suditi po prinosima, na mojim parcelama ove godine imam oko 30 posto manje kukuruza nego lani. Na drugim njivama u selu prinosi su manji za 50 a na nekim područjima i preko 50 posto. Tamo gdje se njive navodnjavaju tamo je situacija puno bolja a tamo gdje ljudi zavise od kiše, tamo je i ove godine ubran veliki minus“, izjavio je Siniša Lazić za „Semberske“ dodavši da očekuje u skorije vrijeme da Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske uvrsti i kukuruz u poljoprivredne kulture na koje se isplaćuju poticaji. U suprotnom, smatra on, smanjivaće se broj proizvođača jer proizvodnja postaje sve manje isplativa.
Izdvojeno 13,5 miliona KM za regresirani dizel
Da bi pomoglo poljoprivrednim proizvođačima, Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske je za proljetnu sjetvu obezbijedilo regres za dizel gorivo u vrijednosti 13,5 miliona KM. Što se tiče mineralnih đubriva cijena je, u odnosu na prošlu godinu, veća za 25-30%, a cijena sjemenskog kukuruza zavisila je od proizvođača i kretala se od 100-180 konvertibilnih maraka za pakovanje od 25.000 zrna pri čemu su za površinu od jednog hektara potrebne 2,5 do tri vreće. Kada se uračunaju troškovi obrade zemljišta, đubrenje, kultivisanje, cijena sjemena i zaštita, dolazi se do podatka da je cijena sjetve kukuruza iznosila oko 2.500 konveritibilnih maraka po hektaru.
Nedovoljna podrška za uzgoj kukuruza
-Kada govorimo o troškovima ovogodišnje sjetve kukuruza, možemo reći da je ona skuplja u odnosu na prošlu godinu. Tome je doprinijelo poskupljenje sjetvenog materijala, mineralnih đubriva i zaštitnih hemijskih sredstava. Gradska uprava Grada Bijeljina ove je godine po prvi put uvela podsticaj na sjetvu kukuruza. Imajući u vidu povećanje cijene sjetve, koja je ove godine procjenjena na oko 2500 KM po hektaru, odlučili smo pomoći semberskim ratarima sa 20 KM po vrećici sjemenskog kukuruza s tim da je maksimalan iznos poticaja po jednom domaćinstvu 500 KM. Ovaj iznos nije veliki ali, obzirom na veličinu oranica na kojima se sije kukuruz i obim našeg agrarnog budžeta ovo je najviše što Grad Bijeljina trenutno može izdvojiti. Bilo bi dobro kada bi se i viši nivoi vlasti uključili u proces poticaja sjetve kukuruza u Bijeljini i cijeloj Republici Srpskoj“, istakao je Sreten Vučković za „Semberija info“.
(semberija.info)