Tatjana Perić iz Bijeljine,glavna sestra Doma zdravlja Bijeljina, diplomirana medicinska sestra.
Rođena sam 1978. godine u Visokom. Srednju medicinsku školu završila sam u Bijeljini, a u Domu zdravlja Bijeljina zaposlena sam od 1997. godine. Počela sam kao medicinska sestra-tehničar u Službi opšte medicine, a kasnije sam radila u Patronažnoj službi. Godine 2007. završila sam doedukaciju iz porodične medicine, a 2013. godine diplomirala na Univerzitetu „Bijeljina“, smer sestrinstvo, i stekla zvanje diplomirane medicinske sestre. Takođe, završila sam edukaciju za psihofizičku pripremu trudnica za porođaj 2018. godine i stekla zvanje diplomiranog menadžera zdravstvene zaštite na Panevropskom univerzitetu “Aperion” u Banjoj Luci 2021. godine. Trenutno obavljam poslove glavne sestre Doma zdravlja Bijeljina.Predsjednica Saveznog udruženja medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske od novembra mjeseca 2022. godine.
Sa koliko godina ste počeli raditi? Zbog čega ste se odlučili baš za ovu profesiju?
S radom sam počela 1997. godine, kada sam imala 19 godina. Od malena sam imala želju da pomažem ljudima i da radim u oblasti zdravstva, jer smatram da je to profesija koja omogućava neposredan uticaj na živote ljudi, te sam se iz tog razloga odlučila za medicinu.
Na kojem ste trenutno radnom mjestu?
Trenutno obavljam poslove glavne sestre u Domu zdravlja Bijeljina, što podrazumeva koordinaciju i organizaciju rada sestrinskog osoblja u okviru različitih službi.
Kako izgleda jedan Vaš radni dan?
Moj radni dan započinje jutarnjim sastankom sa timom kako bismo pregledali raspored, planirali aktivnosti i rešavali tekuće probleme. Tokom dana, koordiniram rad sestrinskog osoblja, pružam podršku u radu sa pacijentima, učestvujem u organizaciji zdravstvenih usluga, a takođe se bavim administrativnim poslovima vezanim za efikasnost i kvalitet rada. Održava interne edukacije za medicinske sestre i tehničare kako bi unaprijedila njihovo znanje i vještine.Učestvuje u sastancima sa upravom, ljekarima i drugim zdravstvenim radnicima radi unapređenja rada ustanove.Pripremam izveštaje i planove za poboljšanje uslova rada.
Kako je biti medicinska sestra u Bosni i Hercegovini?
Biti medicinska sestra u Bosni i Hercegovini je izazovno, ali i veoma ispunjavajuće. Rad u zdravstvu zahtjeva visoku posvećenost, empatiju i stručnost, a s obzirom na teške uslove i opterećenje, izuzetno je važno imati timsku podršku i stalnu edukaciju.
Koji su nedostaci u Ustanovi u kojoj radite? Šta biste promijenili?
Potreban je veći broj obuka za medicinske sestre kako bi se povećala njihova efikasnost i stručnost. Timski rad je od velikog značaj, svakako da treba raditi na tome da se pobljša timski rad.
Koji su najveći izazovi s kojima se medicinske sestre suočavaju u svakodnevnom radu?
Najveći izazovi su često preopterećenje radom, rad u smjenama, stres koji prati posao sa bolesnim i povređenim pacijentima, kao i administrativne obaveze koje oduzimaju značajan deo vremena. Takođe, suočavamo se sa stalnim potrebama za dodatnim obrazovanjem i prilagođavanjem novim tehnologijama i metodama rada. Veliki broj sestara odlazi u inostranstvo zbog boljih uslova, što dovodi do preopterećenosti onih koje ostaju. Svakodnevni kontakt s pacijentima u teškim zdravstvenim stanjima zahteva emocionalnu snagu i otpornost. Iako su neophodne za funkcionisanje zdravstvenog sistema, medicinske sestre se često suočavaju s nedovoljnom podrškom i priznanjem za svoj rad. Rad u bolnicama i domovima zdravlja nosi stalni rizik od zaraznih bolesti, posebno u periodima epidemija. Iako postoje programi edukacije, nisu uvek dostupni svima, a napredovanje u karijeri može biti otežano.
Kakvu podršku biste željeli vidjeti od društva i institucija za medicinske sestre?
Društvo i institucije bi trebale više ulagati u edukaciju i profesionalni razvoj medicinskih sestara. Takođe, trebalo bi obezbediti bolje radne uslove, adekvatne plate i priznanje za naš rad. Dobar sistem podrške, koji bi uključivao psihološku pomoć i savjetovanje, takođe bi bio koristan, s obzirom na stres koji nosi naš posao.
Koliko je važan odnos medicinska sestra–pacijent i medicinska sestra–doktor?
Odnos medicinske sestre sa pacijentima i lekarima je ključan za kvalitet zdravstvene usluge. Medicinska sestra mora biti empatična, komunikativna i podržavajuća prema pacijentima. S druge strane, odnosi sa ljekarima trebaju biti zasnovani na uzajamnom poverenju, saradnji i poštovanju, jer samo tako možemo obezbjediti najbolju moguću zdravstvenu njegu.Timski rad i dobra komunikacija su od kjlučnog značaja za kvalitetnu zdravtsvenu uslugu. Jasna i otvorena komunikacija između medicinske sestre i doktora omogućava razumjevanje pacijentovih potreba i optimizaciju lečenja. Medicinske sestre često imaju direktan kontakt sa pacijentima i mogu primjetiti stvari koje ljekar možda neće, pa je važno da se informacija brzo i precizno razmjenjuje. Medicinske sestre moraju imati povjerenje u odluke doktora, dok doktori trebaju verovati u profesionalnost i procjene medicinskih sestara. Povjerenje omogućava da tim funkcioniše bez nesigurnosti i nesporazuma.
Šta Vas najviše motiviše i ispunjava u radu s pacijentima?
Moj najveći motivator je mogućnost da pomognem pacijentima i budem im podrška u teškim trenucima. Kada vidim da pacijent napreduje ili da se osjeća bolje zahvaljujući mom radu, to mi daje ogroman osećaj ispunjenosti i ponosa. Postizanje zajedničkog cilja – poboljšanje zdravlja pacijenata – stvara osjećaj zajedništva i profesionalnog zadovoljstva. Uloga medicinske sestre nije samo da pruža negu, već i da pacijentima pomogne da se osećaju osnaženo, informisano i uključeno u vlastito lečenje. Kroz obrazovanje pacijenata o njihovoj bolesti, liječenju i načinima samopomoći, medicinske sestre mogu igrati ključnu ulogu u povratku kontrole u životima pacijenata.
Kako je pandemija Covid-19 uticala na status i ulogu medicinskih sestara u BiH?
Pandemija Covid-19 značajno je povećala ulogu medicinskih sestara, jer smo se našli na prvoj liniji borbe protiv virusa. Naša odgovornost je postala još veća, a posao izuzetno stresan i težak. Ipak, pandemija je podigla svjest o važnosti našeg posla i izazvala veće poštovanje društva prema medicinskim sestrama. Kada pacijenti izražavaju zahvalnost ili pohvale za ljubaznost, pažnju i stručnost, to motiviše medicinsku sestru da nastavi sa radom s istim posvećenjem i strašću.
Koliko se razlikuju uslovi rada medicinskih sestara u privatnom i javnom sektoru?
U privatnim ustanovama obično postoje bolji materijalni uslovi i manje opterećenje, dok u javnom sektoru često postoje gužve, manjak kadrova i veća administrativnaodgovornost.
Da li mislite da je obrazovni sistem za medicinske sestre u BiH dovoljno razvijen? Šta bi trebalo poboljšati?
Obrazovni sistem u BiH je donekle razvijen, ali postoji potreba za modernizacijom kurikuluma, većim fokusom na praktičnu nastavu i usavršavanje u novim tehnologijama. Takođe, potrebna su ulaganja u stalnu edukaciju kako bi medicinske sestre bile u korak sa novim metodama i standardima.
Koliki je značaj Fondacije fami za medicinsku profesiju u BiH?
Fondacija FAMI (Fondacija za unapređenje medicinskog i zdravstvenog sektora u BiH) ima veliki značaj za razvoj sestrinstva u Bosni i Hercegovini. Od samog početka projekta “Jačanje sestrinstva”, mnogo je urađeno na poboljšanju pozicije medicinskih sestara, kako kroz konkretna sredstva i opremu, tako i kroz obrazovne inicijative koje su podigle nivo profesionalizma i stručnosti u ovoj oblasti.
Pruža priliku za stručno usavršavanje, kao i podršku u poboljšanju radnih uslova medicinskih sestara, što je od ključne važnosti za kvalitet zdravstvenih usluga. Ovaj segment je ključan, jer omogućava sestrama da budu u korak sa novim tehnologijama, standardima i praksama u zdravstvu. Kroz različite projekte i aktivnosti, Fondacija FAMI doprinosi podizanju nivoa svesti o važnosti profesije medicinskih sestara u zdravstvenom sistemu. Kroz medijske kampanje, radionice i konferencije, povećava se prepoznavanje uloge sestrinstva, ne samo među kolegama u zdravstvu, već i među širim društvom.
Događaj iz Vaše karijere koji ćete uvijek pamtiti/situacija ili sl.
Jedan od najposebnijih trenutaka u mojoj karijeri svakako je rad u patronažnoj službi Doma zdravlja Bijeljina, a posebno posete novorođenčadi i porodiljama. Rad u patronaži mi je uvek donosio dodatnu satisfakciju, jer je omogućavao neposredan kontakt sa porodicama i pružanje pomoći koja je imala direktan uticaj na zdravlje majke i deteta.Iako je patronažna služba prestala sa radom uvođenjem Porodične medicine, u trenutku kada sam postala glavna sestra Doma zdravlja, imala sam snažnu želju da ovu uslugu ponovo aktiviram. Radilo se o izazovu, ali zahvaljujući podršci kolega i organizaciji, uspeli smo da je ponovo uspostavimo, što je zaista bilo veliko postignuće.Bilo je neverovatno zadovoljstvo kada sam videla koliko su korisnice ove usluge, majke i novorođenčad, bile zadovoljne i koliko im je naša pomoć bila važna. Posebno mi je drago što smo kroz patronažni rad mogli da posmatramo ne samo stanje majke i deteta, već i celokupnu porodicu i druge članove domaćinstva. Tako smo, zapravo, mogli da prepoznamo i druge potencijalne zdravstvene probleme i pomognemo u njihovom rešavanju.Ovaj rad mi je ostao u srcu jer je predstavljao pravi primer kako se kroz posvećenost i ljubav prema profesiji može značajno uticati na živote pojedinaca i zajednice.
Jedan od događaja iz moje karijere koji ću uvek pamtiti bio je da sam organizacija Kongresa „Zdravlje za sve – pogled u budućnost“2023 i 2024. godine. Ovaj kongres bio je izuzetno važan trenutak, jer je okupio stručnjake iz različitih oblasti zdravstvene zaštite, omogućio razmjenu znanja i iskustava, ali i postavio temelje za dalje unapređenje zdravlja i sestrinske profesije u BiH.Organizacija ovog kongresa zahtijevala je ogromnu posvećenost i timski rad. Bio je to izazov jer je trebalo koordinirati različite aspekte – od pripreme i planiranja, do odabira tema i govornika, logistike, pa do same implementacije događaja. Usmerena sam bila na to da program bude sadržajan, relevantan i koristan za sve učesnike, ali i da se stvori prostor za diskusiju o budućnosti zdravstvenog sistema i uloge medicinskih sestara u njemu.Kada je kongres napokon održan i sve je prošlo u najboljem redu, osećaj postignuća i ponosa bio je neprocenjiv. Bilo je izuzetno zadovoljstvo videti kako su se ljudi povezivali, delili svoja iskustva i ideje, kao i kako su uočeni izazovi i mogućnosti za napredak u oblasti zdravstva.Taj događaj mi je još jednom potvrdio koliko je važno ulagati u edukaciju, saradnju i zajednički rad među profesionalcima u zdravstvu. Takođe, ovo iskustvo me podsetilo na to koliko organizacija i liderstvo igraju ključnu ulogu u ostvarivanju velikih ciljeva, te koliko je važno imati jasno definisane vizije za budućnost u zdravstvu.
Šta biste poručili mladima koji razmišljaju o karijeri medicinske sestre?
Preporučujem im da budu strpljivi, posvećeni i saosećajni. Ovaj posao je izazovan, ali donosi veliko zadovoljstvo kada vidite pozitivan uticaj koji imate na živote pacijenata. Medicinska sestra je nezamJenjiv član tima i veoma važna karika u sistemu zdravstva. Važno je da shvatite da sestrinstvo nije samo tehnički posao, već i umetnost pružanja pažnje, brige i podrške pacijentima u njihovim najtežim trenucima. Kroz obrazovanje, stalno učenje i unapređivanje svojih veština, možete se razvijati i postati stručnjak u svom polju.Ono što je ključno je da budete strastveni prema ovom pozivu i da nikada ne zaboravite da je svaki pacijent ljudsko biće koje zaslužuje poštovanje, ljubaznost i pažnju. Pripremite se na izazove, ali budite spremni da u svakom trenutku budete izvor nade i podrške za one kojima je to najpotrebnije.Sestrinstvo je više od profesije – to je poziv koji zahtJeva ljubav, posvećenost i želju da pomognete, a zauzvrat vam daje nezamjenjivo iskustvo i mogućnost da doprinosite zdravlju i sreći drugih. Ako ste spremni da se posvetite ovom plemenitom pozivu, budite sigurni da ćete naći duboko zadovoljstvo u svakom koraku vaše karijere.
(fondacijafami.org)