Psi (i poneka mačka, iako često s dozom rezerve) važe za najbolje čovekove prijatelje, verne saputnike koji dele s nama dom, rutinu i emocije. Ipak, njihovo ponašanje nas i dalje zna zbuniti: zašto pas uporno njuška jednu tačku na tepihu, ili zašto mačka odbija da vam se obrati satima, a zatim odluči da legne pravo na tastaturu? Iako su hiljadama godina živeli uz ljude, naši ljubimci su zadržali niz instinktivnih i složenih obrazaca ponašanja koji potiču iz vremena pre nego što su pripitomljeni.
Srećom, savremena nauka – posebno oblasti kao što su bihejvioralna biologija, veterinarska neurologija i etologija, intenzivno proučava kako psi i mačke percipiraju svet oko sebe, kako komuniciraju i kako razvijaju odnose s ljudima. Tokom 2024. godine otkriven je niz fascinantnih činjenica koje nam pomažu da bolje razumemo njihove snove, potrebe, ograničenja i sposobnosti. U nastavku predstavljamo najzanimljivija saznanja koja menjaju način na koji posmatramo naše krznene prijatelje i produbljuju naš odnos sa njima.
Sanjaju li psi i mačke?
Naučnici su potvrdili da i psi i mačke prolaze kroz fazu brzog pokreta očiju (REM), tokom koje ljudi sanjaju. Veruje se da i naši ljubimci u tom stadijumu sna “proživljavaju” scene iz svakodnevice, možda sanjaju jurnjavu za lopticom ili ušuškavanje pored vlasnika.
Psi mogu da “nanjuše” stres
Psi ne samo da mogu da detektuju hormon stresa (kortizol) u našem znoju, već i da reaguju na to. Kada nanjuše znoj nervozne osobe, psi postaju oprezniji, čak i manje zainteresovani za hranu. Ova sposobnost, kažu naučnici, verovatno ima evolutivnu svrhu, kao signal upozorenja unutar “čopora”.
Vaša mačka vas ne prati jer vas obožava – već zato što joj je dosadno
Ako vam se čini da je vaša mačka opsednuta vama, moguće je da jednostavno traži podsticaj, grejanje ili je samo na oprezu. Mačke su evolutivno naučene da pažljivo motre okolinu, pa ih zatvorena vrata mogu učiniti uznemirenim ili radoznalim. Ako vam se popne u krilo, možda traži toplinu, a ne nežnost.
Zašto neki labradori nikad nisu siti?
Oko 25% labradora (i dve trećine ređe rase poznate kao flat-coated retriveri) ima genetsku mutaciju koja ih čini stalno gladnim. Ova mutacija potiče od njihovih predaka koji su pomagali ribarima u Kanadi. Pored pojačanog apetita, psi sa ovom mutacijom su često i manje aktivni između obroka.
Mačke sa “uvijenim” repom mogu imati problema u komunikaciji
Određene genetske mutacije kod mačaka uzrokuju da im se rep savije preko leđa, što im daje neobičan izgled. Međutim, zbog toga te mačke ne mogu da podignu rep pravo – jedan od ključnih znakova prijateljskog ponašanja među mačkama. Umesto toga, oslanjaju se na druge signale tela, poput položaja ušiju ili mirisa, da bi komunicirale s drugim mačkama.
Psi razlikuju namere u ljudskom glasu
Psi ne samo da reaguju na naše reči, već sve više istraživanja potvrđuje da umeju da prepoznaju i emocionalnu nijansu u načinu na koji govorimo. U eksperimentima, psi su pokazali različite reakcije kada su im se ljudi obraćali veselim, ravnodušnim ili pretećim tonom, bez obzira na same reči. Na primer, kada su čuli srećan ton, psi su češće mahali repom i približavali se osobi, dok su na oštar ton reagovali izbegavanjem pogleda ili povlačenjem. Ova sposobnost tumačenja emocionalne intonacije najverovatnije potiče iz hiljadugodišnjeg života uz čoveka, tokom kojeg su psi naučili da čitaju naše ponašanje kao deo svog preživljavanja i povezivanja s ljudima.
Mačke prepoznaju svoje ime, čak i kad ga ignorišu
Iako vaša mačka možda ne dođe kada je zovete, to ne znači da vas ne razume. Naučnici su otkrili da mačke vrlo jasno razlikuju svoje ime od drugih reči, pa čak i od imena drugih mačaka u domaćinstvu. U istraživanju su vlasnici i nepoznate osobe izgovarali niz reči slične po zvuku, uključujući ime mačke, a životinje su najviše reagovale kada su čule baš svoje ime, trzajem ušiju, okretanjem glave ili promjenom izraza lica. Ipak, za razliku od pasa, koje više motivišu pohvale i naredbe, mačke često odlučuju da li će reagovati na osnovu raspoloženja, konteksta i sopstvene volje. Dakle, ako vas ignoriše, verovatno nije zato što vas ne razume – već jednostavno zato što može.
Zajednički život utiče na srce
Pored emocionalne povezanosti, brojna istraživanja potvrđuju da psi (a u nešto manjoj meri i mačke) pozitivno utiču na fizičko zdravlje svojih vlasnika. Ljudi koji žive sa psima imaju niži krvni pritisak, stabilniji puls i manji rizik od srčanih bolesti. Razlog nije samo u redovnoj šetnji, već i u osećaju sigurnosti, rutini i emocionalnoj potpori koju psi pružaju. Prisustvo psa, pokazalo je jedno istraživanje, može smanjiti nivo stresa i pre nego što dođe do fizičke reakcije tela, jednostavno time što pas “primorava” vlasnika da se fokusira na sadašnji trenutak. Kod vlasnika mačaka takođe su uočeni pozitivni efekti, naročito u snižavanju stresa i osećaju smirenosti. Drugim rečima, ljubimci ne samo da nam greju srce, već ga i štite.
(petmagazine.rs)