Svake godine milioni ptica prelaze hiljade kilometara, prateći staze koje su vijekovima oblikovane instinktima, geografskim oznakama i astronomskim signalima.
Međutim, posljednjih decenija, ovaj složeni proces suočava se sa novim preprekama koje ugrožavaju sposobnost ptica da pronađu pravi put.
Neke od najneobičnijih putnica na planeti, ptice selice, svake godine ponove jedinstveni prirodni fenomen – migracije.
Ptice tokom migracija koriste različite orijentire: sunčevu svjetlost, Zemljino magnetno polje, mirise, pa čak i infrazvuke. Ipak, ponekad se izgube i završe na pogrešnim mjestima, čak i na drugim kontinentima. Postavlja se pitanje: “Zašto se to dešava?”
“Kada govorimo o nekim prirodnim uticajima za njihovo lutanje to jesu nekakvi poremećaji, genetski poremećaji u njihovim organima za navigaciju. Mogu da odlutaju ili da pravac njihovog kretanja bude kao u ogledalu. Trebalo bi da lete jugoistočno, a one odlete jugozapadno. Tako smo imali pre dve, tri godine Palasovog zviždaka koji je doleteo ovde kod nas na Novi Beograd, a on bi trebalo da je odleteo negde u jugoistočnu Aziju, oblast Kine ili Japana i dole još južnije”, objašnjava Uroš Stojiljković iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
Tu su i nepovoljni vremenski uslovi – oluje, gusti oblaci, magla ili jak vjetar. A kada prirodu dodatno remete požari, suše ili ljudska gradnja, brišu se orijentiri koji im pomažu u navigaciji.
Kako ističe Stojiljković, među ljudske uticaje spadaju i promjene predijela i vizuelnih odrednica koje ptice koriste, kao i svjetlosno zagađenje, što je naročito problematično za vrste koje preleću i preko gradova.
“Često se dešava da one zapravo upadnu u gradove i ne mogu da se ištupaju. Njih naravno privuče svetlo i to je onaj efekat kao kada neki insekt leti non-stop oko lampe ili sveće. One ne mogu da se izbave, da nađu ponovo svoju rutu i naravno tu troše energiju”, istakao je Stojiljković.
Prema njegovim riječima, postoje i drugi faktori kao što je magla, slaba vidljivost, visoke zgrade, tako da svi ti združeni efekti odnose milionske žrtve među pticama, na svjetskom nivou godišnje.
Postoje i vrste koje su posebno sklone lutanju. Najčešće su to manje ptice, poput pjevačica, koje slijede unaprijed zadatu, takozvanu urođenu rutu.
“To su često i mlade jedinke koje lete prvi put i onda usled raznih promena na terenu, jakih vetrova, nedostatka hrane, napada grabljivica… to sve može da dovede do toga da one zalutaju”, navodi Stojiljković.
Ne smijemo zaboraviti da u gradovima, osim ljudi, žive i druge vrste, među njima i ptice, prenosi RTS.
Zato je važno, upozoravaju stručnjaci, kontrolisati svjetlosno zagađenje, gasiti rasvjetu kada god je moguće, posebno na visokim zgradama.
Takođe, velike staklene površine trebalo bi obilježiti posebnim naljepnicama koje pticama pomažu da ih bolje uoče.
(rts.rs)