Ljekari u Srpskoj su u proteklih šest mjeseci propisivali u prosjeku 13.572 recepta dnevno, što je za skoro 2.000 više, a ovogodišnji rast u odnosu na lani, kako smatraju doktori, posljedica je većeg broja osiguranika i proširene liste lijekova.
Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja RS, od januara do kraja juna propisano je 2,456 miliona recepata, što je za 347.000 više u odnosu na isti period lani, kada je trošak za te lijekove iznosio 26 miliona KM, dok je ove godine dostigao oko 32 miliona KM.
Najveći dio recepata, kako su naveli iz Fonda, odnosi se na kardiovaskularne lijekove, među kojima se izdvajaju “bisoprolol” i “enalapril”. Listu lijekova koji se izdaju na recept Fond redovno ažurira u skladu sa finansijskim mogućnostima i medicinskim indikacijama, s ciljem poboljšanja dostupnosti terapije i podizanja kvaliteta liječenja.
– Tako je početkom ove godine lista proširena novim terapijama za ulcerozni kolitis, dijabetes tipa dva, infekcije kod djece osjetljive na penicilin, kao i novim doznim oblikom za snižavanje lipida kod pacijenata sa kardiovaskularnim oboljenjima – istakli su u Fondu, poručujući da su ovakvi koraci dio njihovog strateškog opredjeljenja da, u mjeri u kojoj finansije dozvoljavaju, prate potrebe osiguranika i dostignuća savremene medicine, kako bi građani imali što manje troškove pri nabavci neophodnih lijekova.
Specijalista porodične medicine u Banjaluci Milijana Stanković istakla je za “Glas” da je više faktora uticalo na porast broja izdatih recepata i troškova za lijekove.
– Sve više građana ima zdravstveno osiguranje, što znači da u većem broju koriste zdravstvene usluge. Istovremeno, Fond zdravstvenog osiguranja svake godine proširuje listu lijekova, a sve to utiče na rast broja recepata koji idu na teret Fonda – rekla je Stankovićeva.
Ona je dodala da se na pozitivne liste sve više uvode savremeniji, ali i skuplji lijekovi, koji se češće propisuju te samim tim utiču i na povećanje ukupne potrošnje.
– Kada uzmemo u obzir sve te faktore, sasvim je očekivano da dođe do rasta broja recepata, kao i troškova za lijekove – naglašava ona.
Prema njenim riječima, najviše lijekova se i dalje propisuje pacijentima s kardiovaskularnim bolestima, dok na drugom mjestu dominiraju lijekovi za dijabetes.
– Kardiovaskularni problemi su i dalje na vrhu, zatim slijede oboljenja poput dijabetesa i hronične opstruktivne bolesti pluća. Potom dolaze karcinomi i psihijatrijska oboljenja. Za sve te dijagnoze propisuju se moderniji, ali i značajno skuplji lijekovi – objašnjava Stankovićeva.
Ona dodaje da su pacijenti sve češće na politerapiji te da nije rijetko da u isto vrijeme koriste i po deset različitih lijekova.
– Sistemska oboljenja zahtijevaju kombinovanu terapiju. Na primjer, kardiovaskularni pacijenti vrlo često uzimaju tri do četiri lijeka, a nerijetko i više. Slična je situacija i sa dijabetičarima i onima koji boluju od hronične opstruktivne bolesti pluća ili psihijatrijskih i neuroloških poremećaja – pojašnjava ona.
Stankovićeva navodi i da je značajno smanjen broj pacijenata koji na svoju ruku uzimaju lijekove, posebno one iz kategorije psihotropnih i antibiotika.
– Fond je uveo strožu kontrolu u propisivanju antibiotika, antipsihotika, kao i lijekova poput “leksilijuma”, koji se sada mogu dobiti isključivo uz recept. To je doprinijelo smanjenju nekontrolisane potrošnje, ali je istovremeno povećalo broj pacijenata koji se javljaju u ambulante, a samim tim i potrošnju lijekova – naglasila je ona.
Prevencija
Kao ljekar primarne zdravstvene zaštite Milijana Stanković kaže da poseban akcenat stavlja na značaj prevencije i rane dijagnoze.
– Cilj nam je da bolest spriječimo ili da je otkrijemo u početnoj fazi, kada se može držati pod kontrolom sa manje lijekova. Kada bolest uznapreduje, liječenje postaje mnogo komplikovanije i skuplje, a pacijenti tada uzimaju više lijekova – kazala je Stankovićeva.
(glassrpske.com)