ISTORIJSKO BLAGO OTKRIVENO NA TAVANU KUĆE PORODICE VANEK
Kuća Vanekovih, kao ulazak u vremeplov
U nekadašnjoj kući porodice Vanek, koja se nalazi u neposrednoj blizini nekadašnjeg prvog parnog mlina, od prije izvjesnog vremena, na tavanu su pronađeni originalni predmeti koji svjedoče o periodu kad je ova čuvena porodica živjela u Bijeljini. Kuća visokih stropova, iz perioda od prije Drugog svjetskog rata, kako je rekla kustos Muzeja Semberija Tanja Lazić, ,,biser je života više srednje klase početkom dvadesetog vijeka u Bijeljini, koja još stameno stoji u svojim gabaritima i za naš grad je vrlo važna”.
Da je bitno sačuvati i izložiti sve pronađeno, shvatio je pronalazač ovog ,,zaboravljenog blaga” preduzetnik Boban Rončević. U potrazi za komadima stakla, otkrio je ,,muzejski tavan” i kako kaže, od svega što je vidio, ,,zaboravio je i da se popeo na tavan zbog nekoliko komada stakla”.
-Kad sam vidio šta se sve nalazi na tavanu, odlučio sam da očuvam uspomenu na čuvenu porodicu Vanek i njihov značaj za Bijeljinu. Pomislio sam da bi bilo lijepo doći u kafić koji se nalazi u kući u kojoj su živjeli i koja je u neposrednoj blizini nekadašnjeg njihovog mlina, da uz kafu prelistaju knjige iz tog perioda, uz rasvjetu sa lustera koji su krasili plafone ove lijepe kuće, vide kako su izgledali predmeti koje su koristile tadašnje porodice, kao što je daska za peglanje veša od drveta, a čiji je sitem sklapanja i rasklapanja, kao i kod današnjih, te brojne druge predmete. Razmišljajući o nazivu kafića, najlogičnije mi je bilo da se zove ,,Mlin”, i eto, ,,Mlin” je tu, a sa njim i uspomena na porodicu Vanek”, rekao je Rončević. Govoreći o istorijskoj građi pronađenoj na tavanu kuće porodice Vanek, kustos Tanja Lazić je pojasnila da je riječ o vlasništvu osnivača prvog paromlina u Bijeljini, Franje Vaneka i njegovih sinova Alfreda i Aleksandra.
-Porodica Vanek za Bijeljinu ima značaj u smislu da je podigla proces industrijalizacije na viši nivo, jer su nakon dolaska 1885/1886. godine, već nakon dvije godine izgradili mlin, koji se nalazio na putu za Novo Selo. Sinovi Franje Vaneka su 1926. godine proširili mlin, a do Drugog svjetskog rata, mlin je slovio za jedan od najvećih i najproduktivnijih u ovom regionu. Nakon rata, imovina im je oduzeta, prešla je nacionalizacijom u državnu svojinu i do prije nešto manje od jedne decenije, bila je vlasništvo firme Žitopromet, koja je bila sinonim za proizvodnju i preradu žita u Semberiji”, ispričala je Lazićeva i dodala da, ,,kad se osvrnemo na to vrijeme, zaista treba da gledamo sa velikim zanimanjem, ono što je uradila jedna porodica, koja se ovdje doselila nakon austrougarske okupacije, tražeći budućnost i poslovne šanse.”
-Fascinantno je da su na tavanu bile i knjige koje su pripadale biblioteci porodice Vanek. Osim toga ovo je kuća koja ne liči ni na jednu kuću u koju danas možemo da uđemo. Ulazak u ovu kuću je kao ulazak u vremeplov, to je kuća sa visokim plafonima, tekuća voda je u ovom objektu već od 1912. godine, prostrane i svijetle sobe raspoređene po rasporedu koji se danas ne pravi, a zidovi su izuzetne debljine. Sve što je nađeno na tavanu, izgleda kao u vrijeme kada je korišteno, što govori o kvalitetu gradnje objekta”, rekla je Lazićeva i dodala da se ,,u Bijeljini mnogi objekti ruše, da su uglavnom manje starosti nego kuća Vanekovih, koja je starija od jednog vijeka, te da vjerovatno propadaju mnogi stari predmeti i arhivska građa, lični, porodični i javni dokumenti”.
-Neka ovo bude i poziv sugrađanima da obrate pažnju na takve objekte, a kojih je sve manje, i ukoliko smatraju da nešto ima vrijednost za našu zajedničku prošlost, kulturnu istoriju grada, da se obrate Muzeju Semberije i da vidimo na koji način možemo da sačuvamo to blago za budućnost”, poručila je Lazićeva. Od prije izvjesnog vremena, građani Bijeljine, ali i svi drugi ljubitelji istorije, imaju mogućnost da uđu u vremeplov koji se zove ,,Mlin”, da popiju kafu i piće, razgledaju istorijsko blago porodice Vanek, priznanja i zahvalnice koje svjedoče koliko su bili značajni za Semberiju. Blago koje otkrio i nesebično od zaborava, u ,,svom Mlinu”, izložio Boban Rončević.
(semberija.info)