Ramazanski Bajram, jedan od najvećih vjerskih muslimanskih praznika, širom Bosne i Hercegovine, ali i svijeta, dočekuje se danas.
Većina muslimanki i muslimana dočekaće ga i provesti u porodičnom okruženju.
U tradiciji bosanskih muslimana ovaj praznik zauzima posebno mjesto. Od jutarnjih sati muški članovi porodica odlaze na sabah-namaz, a nakon toga klanjaju bajram-namaz, dolaze kući, čestitaju i obavljaju bajramske dužnosti.
Kad se ide na bajram-namaz običaj je da se u džamiju ode jednim a vrati drugim putem. U toku klanjanja bajram-namaza u džamiji se uče tekbiri.
Na dan oba Bajrama preporučene su izvjesne stvari, a koje doprinose obilježavanju posebnosti ovih dana kao praznika. Lijepo je: prije odlaska na bajram-namaz okupati se; jesti prije Ramazanskog bajram-namaza (neparan broj hurmi, ili nešto drugo ako hurmi nemamo), a na Kurban-bajram jesti tek poslije namaza (i lijepo je da to bude kurbansko meso), učiti tekbire na putu do džamije i u njoj, čestitanje, oblačenje najljepše odjeće, mirisanje i ukrašavanje…
Nekada je za Bajram bila rasprostranjena i praksa da se sašije novo odijelo na koje se mjesecima nestrpljivo čekalo.
Najčešći bajramski ručak u Bosni i Hercegovini počinje supom ili čorbom, nakon čega slijedi varivo, poput čimbura, sarme, dolmi, bosanskog lonca… Slijedi pečeno meso s povrćem, pa pita… Slatkiši su vrlo bitan element bajramske trpeze, a najčešće su to baklava, ružice, tufahije i halva.
(radiosarajevo.ba)