Područna privredna komora Bijeljina održala je danas konferenciju za medije na temu “Upoznavanje javnosti sa aktuelnim aktivnostima Područne privredne komore Bijeljina”.
“Animirali smo određeni broj privrednika, koji su zainteresovani, za učešće u radu Poslovne zone u Bijeljini. Ideja o Poslovnoj zoni je nastala prije godinu i po dana kada smo imali početak radova na autoputu da to bude uz autoput. Imamo informacije od Gradske uprave da su planski dokumenti, urbanički dokumenti, pri kraju, čak i projektna dokumentacija da je pri kraju i da će biti predloženo na sljedećoj sjednici Skupštine Grada Bijeljna. Očekujemo i njihovo usvajanje. U tom smislu smo već angažovali određeni broj privrednih društava iz Bijeljne koji su zainteresovani za učešće u radu i Ministarstvo privrede s kim imamo dobru saradnju i provođenje u smjeru same realizacije zamišljenog projekta. Što se tiče daljih radnih Područne privredne komore Bijeljina, on radi, takođe, uz saradnju sa privrednim društvima koje osluškuje, pomno prati njihove zahtjeve, potrebe na određivanju strateških infrastrukturnih projekata za Grad Bijeljinu i za regiju koju pokriva Područna privredna komora Bijeljna, sa aspektom, naravno, na Grad Bijeljnu, gdje pokušavamo da dođemo do određenih ideja koje bi bile primenljive u budućnosti, a sve u cilju da bi ojačali privredni ambijent, ojačali privredna društva, ojačali privredu i imali jedan ubrzan razvoj Grada Bijeljna i kompletne regije Bijeljine”, rekao je predsjednik Privredne komore Bijeljina Branimir Andrić.
Kako kaže, što se tiče određivanja prioriteta, imali su prijedloge vezano i za brzu cestu, a imaju najavu da će u Srbiji brza cesta do Pavlovića mosta biti gotova do marta sljedeće godine.
“Od strane privrednih društva imamo ideje da se taj dio brze ceste produži do Bijeljne kako bi spojili sa autoputem, što bi, svakako, dovelo do, po našoj mišljenju, određenog napretka u privrednom ambijentu Bijeljine, ali to je, kažem, na nivou ideje u matici. Vidjećemo kako će biti i kako će se tom projektu odazvati i Vlada Republike Srpske i lokalna samoprava, odnosno Grad Bijeljina. Što se tiče daljih radnji koje PPK preduzima, imamo otvorena četiri sajma, odnosno više sajmova u Turskoj, poziv za sajmove. Svim privrednicima, otvoreno je na našem sajtu i kog želi da ide, može da se prijavi i može da ima određene benefite, povoljnosti, prilikom dolaska na sajam i prilikom same posjete sajmovima. Trenutno je zatvoren jedan poziv za sajam u Kini, koji je od 13. do 21. oktobra. Imali smo ukupan odziv od neka 22 privredna društva na nivou Republike Srpske. Sa naše regije, osam privrednih društava se prijavilo i iskazalo želju da ide u Kinu i posjeti sajam. Naravno, biće u delegaciji Privredne komore Republike Srpske i imaće lakši pristup određenim potrebama i dovoljačima koji su im potrebni u Kini”, istakao je Andrić.
S obzirom da je Semberija poljoprivredni kraj i da i sam dolazi iz privrednog društva koje se bavi poljoprivrednom proizvodnjom, Andrić se osvrnuo na agrarni budžet u prethodne tri godine koji je bio duplo veći nego u prošlosti – u iznosu nominalom od 180 miliona KM.
“Moram reći da je vidljivo, kod naših proizvođača, kod našeg stanovništva u selima, ako se bilo ko kreće po selu možda vidi mehanizaciju koja je, slobodno mogu reći na nivou Evropske unije. Juče sam i prekjuče bio u Bugarskoj, možda čak i bolja nego u Bugarskoj. Do tog efekta je doveo taj budžet i kapitalne investicije koje su planirane u smislu nabavke poljoprivredne mehanizacije. Veći dio kapitalnih investicija, čak 80% dijela budžeta, je išlo u smjer nabavke poljoprivredne mehanizacije. Takođe, moram reći da je to jako bitno, jer mi dobru poljoprivrednu proizvodnju, u smislu kvaliteta i kvantiteta, bilo koliko proizvoda, ne možemo imati ako nemamo resurse. Resursi su poljoprivredno zemljište i resurs su mehanizacija. Ako imamo dobru mehanizaciju, to je prvi preduslov da bi mogli imati dobre prinose, odnosno prinose koje zadovoljavaju i kvalitetom i količinski, za opravdanost same proizvodnje bilo kog poljoprivrednog proizvoda”, naveo je Andrić koji je dodao da je u prošlosti došlo do pada kvaliteta zemljišta.
Prema njegovim riječima, Privredna komora je stava da je mehanizacija za neki period zanovljena i da agrarni budžet u budućnosti treba preusmjeriti u privredu.
“Imala smo dovoljno vremena za sve koji su reagovali, koji žele da proizvode i žele da radi da realizuju svoje nabavke u smislu mehanizacije i smatramo da je neophodno da se budžet za privredu u jednoj mjeri poveća, čak i da bude na nivou agrarnog budžeta, ako ne isti. Tu smo predložili i izmjene u smislu nadležnosti resornih ministarstava, da se određene grane privrede, kao što su prehrambena industrija, kao što je drvoprerada, vrate na nivou Ministarstva privrede – one su trenutno u okviru sistemskih podsticaja od strane Vlade u agrarnom budžetu, što mislimo da je nepotrebno, da te grane treba da budu u Ministarstvu privrede i da se podstiču od strane Ministarstva privrede”, rekao je Andrić.
(bndan.com)