Zbog plitkog korenovog sistema, gustog sklopa, velike lisne površine, izražene transpiracije, jagoda zahteva dobar raspored i relativno veliku količinu padavina u toku vegetacije, što u našim „jagodarskim“ rejonima baš i nije slučaj. Zbog toga u većini područja gde se ova voćka gaji, navodnjavanje je veoma korisno, a u nešto aridnijim rejonima i u sušnijim godinama ono je i neophodno. Posebno je značajno obezbeđenje jagode vodom posle berbe plodova, jer ona tada počinje sa novom vegetacionom aktivnošću aktiviranjem novih tačaka porasta, formiranjem i razvojem novih listova, a zatim diferenciranjem generativnih organa, što je osnovni uslov za visoke i kvalitetne prinose u sledećoj vegetaciji.
U principu, u zasadima jagode mogu se primeniti načini navodnjavanja koji se koriste i za ostale voćne vrste. Međutim, obzirom na nizak porast i položaj plodova i listova, a naročito kada se navodnjava neposredno pred sazrevanje ili u toku berbe plodova, na manjim površinama i s prikladnom konfiguracijom terena, voda se najbolje koristi kada se navodnjava brazdama, dok se za velike jagodnjake preporučuje sistem kap po kap. Tako se najmanje ometa berba, ne prljaju se i ne kvase plodovi, pa se tako smanjuje truljenje jagoda i napad prouzrokovača bolesti na listovima.
Jagoda najviše strada od poznih prolećnih i ranih zimskih mrazeva, posebno kada nema snežnog pokrivača. Od poznih prolećnih mrazeva najčešće stradaju prvi cvetovi, koji daju najkrupnije i najkvalitetnije plodove. Nekih godina, u pojedinim rejonima i ceo rod može da bude ugrožen izmrzavanjem cvetova i zametnutih plodova. Kao indirektna mera borbe protiv prolećnih mrazeva preporučuje se gajenje sorti otpornih prema niskim temperaturama, a kao direktna zadimljavanje jagodnjaka palenjem slame, pleve i drugih materijala. Kada nisu pokrivene snegom, ovim voćkama prete i zimski mrazevi.
Protiv grada i ptica najsigurnija zaštita je pokrivanje jagode mrežama (platnenim, plastičnim i dr.) koje imaju male otvore.
Piše: Svetlana Mujanović / dobro jutro