Hrišćani će danas obilježiti Veliki četvrtak, uspomenu na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika na kojoj su ustanovljeni najsvetiji kanoni hrišćanske crkve i prije svih, sveta tajna pričešća, najsvetija tajna evharistije.
Na Veliki četvrtak obilježavaju se četiri važna događaja sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg.
Veliki četvrtak jedan je od najznačajnijih događaja u toku Velike ili Stradalne nedjelje u kojoj, prema hrišćanskom predanju, počinje i završava se Hristovo stradanje i njegova zemaljska misija za spas čovječanstva.
Veliki četvrtak je, po uzoru na prvu pričest Hristovu i njegovih apostola, jedan od dana određenih za pričešće vjernika koji su, poštujući pravoslavni kanon, postili “na vodi”.
Na liturgijama se vjernici pričešćuju hljebom (naforom) – tijelom Hristovim i vinom, koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda.
U svim hramovima SPC na ovaj praznik se služi liturgija Svetog Vasilija Velikog, koja se služi 10 puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike, piše Magazin Novosti.
Na liturgiji Velikog četvrtka osvećuje se, po potrebi, Sveto miro u sabornim hramovima u sjedištima autokefalnih crkava, čije je varenje počelo na Veliki ponedjeljak.
Na ovoj liturgiji takođe se osvećuju i pripremaju pričasni darovi za bolesnike, koji se na časnim trpezama čuvaju preko cijele godine. Umjesto heruvimske pjesme, pričasne i pjesme “Da ispolnjatsja” pjeva se dio molitve pred pričešće: “Večeri tvojeja tajnija”.
Uveče se drži veliko bdenije i čita se Dvanaest strasnih Jevanđelja, u kojima su opisana stradanja Gospodnja.
Za uspomenu na umivanje nogu, u sabornim hramovima pojedinih crkava i danas se vrši čin omivanja nogu poslije odslužene arhijerejske Liturgije Sv. Vasilija Velikog, naročito u Jerusalimu.
U Srpskoj Pravoslavnoj crkvi, ovaj čin se vršio već u prvoj polovini 14. vijeka, kao što se vidi iz Tipika srpskog Arhiepiskopa Nikodima. U Karlovačkoj Mitropoliji obnovio ga je Mitropolit Pavle Nenadović.
(srpskainfo.com)