Stojanović: Problemi u komunikaciji sve češći izazov za partnere, Savjetovalište nudi besplatnu podršku (foto)

Ove godine, Bijeljina je dobila savjetovalište za porodicu, djecu i bračne partnere, o kome smo pričali sa rukovodiocem, Milom Stojanović.

Na koji način vi pružate podršku porodicama koje dolaze, a koje prolaze kroz neke bračne krize, porodične sukobe, bilo kakve probleme u komunikaciji?

Evo, punih sedam mjeseci kako je otvoreno naše Savjetovalište. Što se tiče podrške našim sugrađanima, otvoreni smo svaki radni dan od 7 do 15 časova. Bez nekih procedura vezanih za Centar za socijalni rad, naši sugrađani mogu da dođu u Atinsku broj šest, u prostorije našeg Savjetovališta. Ukoliko smo u tom trenutku slobodni, obavićemo prvi, inicijalni razgovor. Ukoliko ne, uzećemo podatke i dogovoriti termin za razgovor. Znači, samoinicijativno, ko god smatra da mu je potreban individualni rad na nekim problemima, partnerska terapija, ukoliko imaju nekih problema u braku, kao i savjetodavni rad. Značajan broj naših usluga jesu savjetodavne usluge i, ono što je najvažnije, jeste da sugrađanin koji ima potrebu, može da se obrati nama. Željeli smo da otvorimo vrata našim sugrađanima i da im izađemo u susret, bez podnošenja zahtjeva ili bilo čega, možete da dođete kod nas direktno.

U nedavnom razgovoru sa direktorom, saznali smo da upravo to ne postoji papirološka strana koja je vezana za Centar za socijalni rad.

Naše Savjetovalište nosi naziv “Za porodicu, djecu i bračne partnere”. I, zaista, od samog početka, uspostavljamo temelje na izgradnji odnosa povjerenja i na izgradnji jednog terapijskog odnosa koji je važan kada bilo pojedinac, bilo porodica ili par ulaze u neki terapijski rad koji je jedan vrlo zahtjevan i složen proces. Ono što mi gradimo jeste da, iako smo pod krovom Centra za socijalni rad, gradimo jednu uslugu, malo drugačiju, našim sugrađanima u odnosu na poslove koji se obavljaju iz domena organa starateljstva i koji se završavaju u Centru za socijalni rad. Ovdje je, prije svega, rad baziran na dobrovoljnosti. Vrlo važan nam je motiv ljudi koji su spremni, kako se to danas kaže, da rade na sebi, na svojim odnosima. Mi smo tu da im pružimo podršku. Taj odnos povjerenja smo zaštitili. Dakle, iako nam je Centar krovna ustanova, sve što se radi ovde, ostaje u prostorijama ovog našeg Savjetovališta, tako da baš zato nema nikakvih podnošenja zahtjeva. Nema izvještavanja Centru, niti ovaj da kažem, otkrivanja nekih podataka. Jednostavno, dolazite direktno nama, obraćate se i dogovaramo daljnji rad.

Da li za ovih sedam mjeseci primjećujete da dolazi do porasta broja porodica ili pojedinaca koji traže psihološku ili savjetodavnu pomoć?

Sada pričam iz pozicije našeg Savjetovališta, imamo sreću i, itekako bilježimo rast klijenata koji nam se obrate na mjesečnom nivou. Zašto sam rekla “na našu sreću”, zato što je naše Savjetovalište mlado, a ovo je nova usluga koju nudimo u gradu. Sve što radimo, i u razgovoru s medijima, radimo u cilju promocije našeg Savjetovališta. Nama je cilj da što više sugrađana čuje za nas i što više sugrađana da nam se obrati za podršku. Imamo neke porodice koje su sa nama već šest mjeseci, a imamo neke koji dođu jednom do dva puta, i osnaženi idu dalje. Ponosni smo na taj njihov uspjeh. To nikako ne znači da ja sad pričam o nekom alarmantnom stanju u Gradu Bijeljina, da se nešto desilo našim porodicama, pa da one imaju pojačanu potrebu za savjetodavnom i terapijskom podrškom, nego, prosto, navikavamo se jedni na druge i čujemo jedni za druge i koristimo resurs koji smo im mi ponudili i mi ćemo, zajedno budno da pratimo i sav dalji razvoj će biti zasnovan upravo na presjecima, na pola godine, na godinu i tako da ćemo da izlazimo pred naše sugrađane sa nekim novijim i preventivnim programima i slično.

Koji su najčešći problemi i izazovi sa kojima se danas suočavaju porodice?

Ja bih rekla uopšteno, da je to nedostatak komunikacije i iz tog nedostatka komunikacije, nekako se dešavaju problemi vezani za same partnere, vezani za djecu vezano, za odnose u kolektivima i sve ostalo što utiče na pojedinca, da, jednostavno, ima osjećaj da nešto nije u redu. Pored tog nedostatka komunikacije, i kada komuniciramo, nekako se ne čujemo, ne slušamo se i onda donosimo prerano zaključke, pretpostavljamo, puni smo nekih predrasuda. I onda, kad samo uz nekog medijatora, usmjerimo pažnju jednih na druge. Nekako slabo komuniciramo, a i kada komuniciramo ne slušamo se.

Koliko je važno preventivno djelovanje edukacija partnera ili roditelja, u očuvanju zdravih porodičnih odnosa?

Mi od samog zagovaranja priče o Savjetovalištu, imamo jedan od ciljeva, a to je preventivno djelovanje. Trudimo se da izlazimo pred naše sugrađane i upravo sa ovim preventivnim programom. Znate i sami da je Savjetovalište vrlo aktivno učestvovalo u obilježavanju Dana mentalnog zdravlja, zatim smo imali niz sastanaka sa školama, a sve u cilju preventivnog djelovanja u radu sa djecom i porodicama. Večeras ćemo održati, u školi “Vuk Karadžić”, predavanje roditeljima na temu stilovi komunikacije, što, opet, možete povezati sa prošlim pitanjem koliko je to važno, u svakom kontekstu, ne samo u porodici, nego i u školi. Nekako, kad smo ljuti, manje se razumijemo. Zatim, imali smo u Savjetovalištu radionice, gdje smo napravili program, da našim roditeljima prvačića pripremimo da idu zajedno, da spremno dočekaju, da zajedno s djetetom idu prve školske dane i u đačke klupe. Imali smo posjetu učenika iz osnovnih škola, očekujemo i iz srednjih škola i sve u to, ustvari, u cilju prevencije. Bitno je napomenuti da postoji mjesto gdje mogu ovu uslugu dobiti besplatno.

(bndan.com)

PODJELITE

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *