Jesenja rezidba jabuka smatra se jednom od najvažnijih faza baštovanske sezone. Iskusni baštovani uređuju svoje parcele dva puta godišnje, u proljeće i jesen, obraćajući posebnu pažnju na voćke i žbunje.
Čak i ovaj rutinski zadatak ima svoje specifičnosti koje mogu dovesti do gubitka roda. Vrijeme je ključno, pogrešna rezidba je obično skuplja od nepreciznog reza. Sa ovim problemom najčešće se susreću početnici u baštovanstvu.
Evo kada početi sa rezidbom, zašto je to toliko važno i šta treba raditi prije i poslije.
Mnogi vjeruju da su štetočine glavna prijetnja usjevima. Ali kada je riječ o rezidbi, bolesti, a ne insekti, igraju ključnu ulogu. Ako se rezidba odloži, oslabljeno stablo može biti podložno gljivičnim i drugim infekcijama. Rane od rezidbe postaju ulazna mjesta za ove infekcije, a u pogrešno vrijeme stablo je manje otporno na infekcije.
Poseban izazov je to što se neke bolesti voćaka ne mogu liječiti. Ako se infekcija ukorijeni, baštovan može godinama gledati kako stablo propada i daje malo plodova, a u teškim slučajevima može izgubiti cijelu jabuku. Stoga je prevencija, uključujući izbor pravog vremena za rezidbu, jeftinija i pouzdanija od bilo kog tretmana.
Stručnjak naglašava da postoji samo jedan siguran znak za početak jesenje rezidbe – kraj opadanja lišća. Dok su listovi još uvijek pričvršćeni za grane, prerano je za makaze za rezidbu. Signal je kada je stablo potpuno ostalo bez lišća i ušlo u stanje mirovanja.
Takođe postoje temperaturna ograničenja. Nakon što lišće opadne, temperatura vazduha je obično i dalje iznad nule, što je najbolje vrijeme za rezidbu. Međutim, ako temperatura padne na -5 °C ili niže, najbolje je odložiti rezidbu do proljeća. Rane od rezidbe slabo zarastaju na mrazu, a stablo može biti oštećeno.
Razlog za ovaj termin je jednostavan. Prvo, sva oštećenja su jasno vidljiva na golim granama, što olakšava utvrđivanje koje grane treba ukloniti: mrtve, bolesne, polomljene. Drugo, u kasnu jesen stablo se već priprema za zimu, a pojava novih izdanaka je isključena.
To znači da rezidba neće stimulisati prevremeni rast koji će biti uništen hladnoćom.
Važno je odabrati pravi dan: sunčan ili barem suv. Po vlažnom vremenu gljivične infekcije se brže razvijaju na svježim rezovima. Mjesta reza štite se od patogena, a nakon rezidbe stablo je potrebno zaliti i đubriti kako bi se lakše nosilo sa stresom i bolje pripremilo za zimu.
Da biste osigurali da se jesenja rezidba pravilno izvrši, možete pratiti ovaj redoslijed:
- Sačekajte da lišće opadne i izaberite suv, sunčan dan sa temperaturom iznad nule, ne nižom od -5 °C.
- Pripremite alat: makaze za rezidbu, baštensku testeru ili makaze za grane. Sječiva treba da budu oštra i dezinfikovana prije upotrebe, na primjer rastvorom alkohola.
- Obratite pažnju na suve, polomljene i bolesne grane, kao i na one koje rastu prema unutrašnjosti krošnje ili se ukrštaju.
- Uklonite označene grane „do prstena“, što znači bez ostavljanja patrljka, ali bez oštećivanja prstenastog zadebljanja u osnovi grane. Kod većih grana prvo zarežite donji dio kako biste spriječili kidanje kore.
- Tretirajte mjesta reza. Ovo se posebno odnosi na rezove veće od 2–3 cm: koristite baštenski vosak ili posebne smjese.
- Sakupite i uklonite sve orezane grane i ostatke lišća sa parcele kako biste spriječili zadržavanje patogena.
- Zalijte stablo i primijenite đubrivo. Za jesen se obično biraju đubriva bez viška azota, na primjer ona koja sadrže fosfor i kalijum, kako se ne bi podsticao rast izdanaka.
Praktičan savjet: Ne uklanjajte previše grana odjednom. Bolje je rasporediti oblikovanje krošnje tokom nekoliko sezona. Stablo bolje podnosi umjerenu rezidbu, a rod neće trpjeti. Nakon rezidbe ponovo pregledajte jabuku kako biste bili sigurni da su svi rezovi čisti i tretirani. To će značajno smanjiti rizik od bolesti i gubitka roda.
(stil.kurir.rs)