Nije bilo previše davno kada su izlasci u grad obavezno podrazumijevali nekoliko partija bilijara. Kafići koji su imali makar jedan sto za bilijar bili su mjesto okupljanja i zabave velikog broja mladih. Tu su se stvarala i čuvala prijateljstva, hvalio pobjednik i zadirkivao poraženi. Nažalost, bilijarskih stolova sve je manje u Bijeljini. Safet Sprečak iz Janje jedan je od onih koji je kao momčić počeo udarati kugle na zelenom stolu. Od tada je prošlo petnaestak godina, a Safet je sada među najboljim igračima bilijara u BiH.
-U početku je to sve bilo neobavezno. Dječije igranje, gdje sam najčešće sa Ilijasom Hadžićem trošio džeparac na žetone za bilijar. Kako je vrijeme prolazilo tako se i meni „otvarala“ ova igra. Postajalo je jasnije da je bilijar mnogo više od nastojanja da se kugla ubaci u rupu na stolu. U tom prvom periodu, važne lekcije i podršku dao mi je Nedim Baćevac iz Janje, koji je već tada nastupao po brojinim i jakim turnirima u BiH i regionu. On nam je pokazao da se bilijar mnogo više igra „glavom“ nego rukama. Poslije njega, svojim savjetima mnogo mi je pomogao Predrag Šović iz Bijeljine koji je takođe vrsni majstor ove igre. I treća moja najveća škola, jesu ljudi iz Loznice. Bilo bi nepravedno da izdvojim bilo koga od njih, ali moji odlasci tamo, treninzi i takmičenja donijeli su mi mnogo novih znanja o malim tajnama velikih majstora bilijara. Manje su mi govorili, a više pokazivali kroz svoje duele sa, za mene tada, vrhunskim igračima. Zahvalan sam neizmjerno svim svojim učiteljima bilijara, jer bez njih, uz moju ogromnu upornost, u svijetu bilijara danas ne bih bio gdje jesam“, rekao je Safet Sprečak za „Semberske novine“.
Tokom fakultetskog školovanja Safet je svjesno zapostavio omiljenu igru, a onda se javila pandemija virusa korona. U atmosferi opšte zatvorenosti kupio je stol za bilijar i sate i sate provodio igrajući. To je bio period u kojem se vratio takmičenjima. Sistem takmičenja u BiH organizovan je u okviru Bilijar i snuker saveza BiH koji ima oko 300 registrovanih igrača. Takmičenja se održavaju kroz devet divizija u okviru kojih se, u jednoj sezoni, odigra šest turnira. Najboljih 64 igrača iz svih divizija nastupaju na završnom mastersu koji je u stvari, prvenstvo BiH u bilijaru koje se tokom decembra održava u formi tri turnira (u disciplinama „osmica“, „devetka“ i „desetka“). Prvih osam takmičara na ovom mastersu osigurava besplatno učešće na Balkanskom prvenstvu u bilijaru.
-Nakon odigranih pet kola ove sezone, osvojio sam drugo mjesto u sedmoj diviziji u disciplini „devetka“ i, kolo prije kraja sezone, osigurao plasman na završno takmičenje za prvaka BiH. Prije dvije godine nastupao sam na mastersu i, u konkurenciji 61 takmičara osvojio 17 mjesto. Iste godine sam se okušao i na smotri najboljih igrača bilijara sa područja Balkana. Balkansko prvenstvo tada se igralo u Loznici gdje sam takmičenje završio na 33. mjestu. Da su u mojoj karijeri neke stvari bile drugačije vjerovatno bi i moji rezultati bili bolji, ali ja se ne žalim. Bilijar mi je pružao prilike da učim nove stvari u ovoj igri, da postajem bolji, da putujem, upoznajem dobre ljude i da se takmičim. Ove godine mi je cilj što bolji plasman na završnom mastersu, a sve kako bih ispunio uslove za nastup na Evropskom prvenstvu koje će se sljedeće godine održati u Srbiji“, izjavio je Sprečak za „Semberske“.
Bilijar je igra koja traži mentalnu stabilnost, dotle da je neki zovu „šah u pokretu“. Iako traži dobru fizičku spremu, izdržljivost i dobru koordinaciju pokreta, za uspješnog igrača bilijara izuzetno je važna psihološka strana njegove ličnosti. Oni moraju planirati i po nekoliko poteza unaprijed, biti fokusirani na svaki udarac (na putanju bijele kugle, brzinu kretanja udarene kugle, rotaciju…) i tokom cijelog meča znati kontrolisati emocije jer jedan trenutak nervoze ili dekoncentracije može uništiti cijeli meč. Ostati smiren pod pritiskom u toku igre najbitnija je mentalna vještina u bilijaru.
Bijeljina nema bilijar klub!
-Nažalost, Bijeljina nema bilijar klub. Sve je manje i dobrih prostora gdje se može igrati bilijar. Za to vrijeme, ja nastupam za Bilijar klub „Diamond“ iz Zvornika. Moram istaći da, za razliku od našeg grada, bilijar u BiH je posljednjih desetak godina u ekspanziji gdje su na sceni stari centri poput Sarajeva, Visokog i Banjaluke ali i nekih novih poput Gračanice, Doboja i Živinica koji se takmiče u našoj diviziji. Dovoljno je reći da je nekada kotizacija za takmičenje na turniru iznostila 10 do 20 maraka, a danas ta ista kotizacija košta sto konvertibilnih maraka, i više. Takođe, u Srbiji su nekada bili puno kvalitetniji igrači, a danas igramo potpuno ravnopravno. Iskreno, priželjkujem da i Bijeljina postane važna tačka na mapi regionalnih takmičenja u bilijaru, jer imamo veoma kvalitetnih igrača. Nemamo ih mnogo, ali da postoji bilijar klub, ja vjerujem da bi i kod nas mnogi mladi ljudi počeli ozbiljno trenirati i takmičiti se u ovoj disciplini“, zaključio je Safet Sprečak.
(semberija.info)