Kiša kao da je postala metafizički pojam u Semberiji ovog ljeta – nešto izvan realnosti. Dugi periodi bez padavina i izrazito visoke temperature, donijele su sušu koja je već ostavila vidljive posljedice na usjeve kukuruza. Na parcelama se pružaju dugi sparušeni redovi, a proizvođači su se već pomirili sa činjenicom da je ovogodišnji prinos žestoko podbacio.
Dok poljoprivrednici procjenjuju štetu, iz Odjeljenja za poljoprivredu saopštavaju da će konačne posljedice biti poznate tek nakon berbe. Stručnjaci dijele mišljenje da je ovogodišnja vegetacija pokazala koliko su usjevi osjetljivi na sve češće periode ekstremnih temperatura i nedostatka padavina.
„Ne pamtim težu godinu“
Uputili smo se u Srednju Čaćavicu, sembersko selo koje je naročito ranjivo na sušu. Voda se na ovom području nalazi tek na dubinama od oko 40 metara i nema je dovoljno, što dodatno otežava mogućnost navodnjavanja.
Dragan Todorović, vlasnik jedne od parcela pokazao nam je kukuruz i već na prvi pogled bilo je sasvim jasno – žuti i sasušeni listovi ukazivali su na posljedice dugotrajne suše. Zbog nedostatka vlage biljka je ostala nedovoljno razvijena i osušila se prije nego što je zrno dostiglo punu zrelost
-Naš kraj debelo je pogođen sušom. Kiša kao da nas je namjerno zaobilazila. Poljoprivredom se bavim od 1985. i ne pamtim da je bila teža godina. U prosjeku ne očekujem više od 200-300 kg po hektaru, a posijao sam 6 hektara kukuruza. Trebao sam dati da ga isijeku za silažu. Već duže vrijeme kukuruz radim sa minusom, a tek svaka četvrta-peta godina bude dovoljno dobra da se pokriju troškovi. Navodnjavanje bi ovdje značajno promijenilo situaciju, ali to je praktično nemoguće – dosta bunara je presušilo, voda se nalazi duboko u zemlji i nema je u dovoljnim količinama za navodnjavanje većih površina“, ispričao je Todorović za „Semberske novine“, držeći u rukama sitne i zakržljale klipove kukuruza, pokazujući nam u kojoj mjeri je ovogodišnji rod podbacio.
Odjeljenje za poljoprivredu: Procjene štete nakon berbe
Nakon obilaska njive, naša sljedeća adresa bila je kancelarija načelnika Odjeljenja za poljoprivredu Sretena Vučkovića, koji je rekao da je kukuruz u Semberiji ove godine posijan na nešto manjoj površini u odnosu na prethodne, dodavši da će zbog suše, na pojedinim parcelama prinos potpuno izostati.
-Ove godine bilježimo rekordne površine zasijane strnim žitima. Prije svega, pod pšenicom imamo između 19.000 i 20.000 hektara (ha), a pod ječmom oko 2.300 ha. Što se tiče kukuruza, on je ove godine zasijan na površini od oko 22.000 ha, dok je prethodnih godina pod kukuruzom bilo oko 25.000 ha. Razlog tome su veće površine pod pšenicom zasijane tokom jesenje sjetve, ali ne zbog isplativosti proizvodnje, već zbog stabilnosti samog vegetacionog perioda, kada pšenica može da prikupi značajne količine vlage. Kukuruz za razliku od toga, zbog sve toplijih i proljeća i ljeta, zavisi prvenstveno od sistema za navodnjavanje, ali i drugih faktora kao što su agrotehnika, vrijeme sjetve, hibrida kukuruza itd.“ objašnjava Vučković.
Prema njegovim riječima, među najugroženijim područjima su dijelovi Semberije u kojima ne postoji izgrađen sistem za navodnjavanje, niti mogućnost korištenja sopstvenih vodozahvata. Posebno izdvaja područje zapadnog dijela Semberije prema Brčkom, kao i južni dio prema Zvorniku. U Popovima, Amajlijama i Janji situacija je znatno bolja jer se nalaze uz rijeku Drinu.
-Upravo zato želimo da se novi sistemi za navodnjavanje usmjere prema ugroženim područjima gdje trenutno nema mogućnosti navodnjavanja. Nedavno, tokom posjete ministarke poljoprivrede, rečeno nam je da su odobrena kreditna sredstva za izgradnju novog sistema koji bi trebalo da obuhvati oko 300 hektara, što bi doprinijelo održavanju proizvodnje“, navodi Vučković.
Kada je riječ o procjeni štete, kaže da je još rano govoriti o konkretnim procentima ili finansijskim gubicima. Konačna slika biće poznata tek nakon berbe, kada se budu mogli uporediti ostvareni prinosi na različitim parcelama.
-U ovom trenutku teško je da procjenjujemo gubitke. Tek kada završimo berbu i budemo imali podatke o prosječnim, minimalnim i maksimalnim prinosima, moći ćemo približno govoriti o šteti koju su izazvale ovakve vremenske prilike“, ističe Vučković.
Treba naglasiti da je Grad Bijeljina jedina lokalna zajednica u Bosni i Hercegovini, koja već drugu godinu zaredom subvencioniše nabavku sjemena kukuruza za poljoprivredne proizvođače. Ove godine subvencija iznosi 30 KM po sjetvenoj jedinici, dok je maksimalan iznos sredstava po jednom zahtjevu 600 KM. Trenutno su prijave završene, a proizvođači su imali mogućnost da ih predaju u svakoj mjesnoj kancelariji gdje postoje matične službe.
Vučković upozorava da će, ukoliko se nastave ovako topla i sušna ljeta, proizvodnja kukuruza bez navodnjavanja biti sve teža. Zbog toga će, kako smatra, proizvođači i struka morati da se prilagođavaju novim vremenskim uslovima, prije svega izborom hibrida kraće vegetacije i onih koji su otporniji na duže sušne periode i visoke temperature.
-Ako je kukuruz u dužoj vegetaciji, čak i pored navodnjavanja, može se desiti da zbog visokih temperatura u fazi oplodnje biljke, polen ostane sterilan, a svi fiziološki procesi u biljkama budu na minimumu. To je zadatak za agronome, ali i za sve nas – da preporučujemo hibride kraće vegetacije, otpornije na uslove koje imamo i koje ćemo, po svemu sudeći, imati i narednih godina, ali i da razmišljamo o uvođenju novih kultura koje bi bile bolje prilagođene toplim i sušnim ljetima“, zaključuje Vučković.
Šta kaže struka?
„Suša i visoke temperature ove godine ostavljaju ozbiljne posljedice na proizvodnju kukuruza u Semberiji. Posebno su ugrožene parcele na lakšim, pjeskovitijim zemljištima i površine bez mogućnosti navodnjavanja.
Kukuruz ima snažan i relativno dubok korijenov sistem, koji mu omogućava da koristi vodu iz dubljih slojeva zemljišta. Međutim, kod dugotrajnog nedostatka vlage ni razvijen korijenov sistem više ne može nadoknaditi potrebe biljke za vodom. Tada dolazi do smanjenja fotosintetske aktivnosti, što se posebno odražava na formiranje i nalivanje zrna
Najkritičnije su faze cvjetanja, oprašivanja i nalivanja zrna. Nedostatak vode u tom periodu može dovesti do slabije oplodnje, manjeg broja zrna po klipu i njihove manje mase.
Zbog toga je realno očekivati smanjenje prinosa, ali sa konačnim procentima gubitaka treba biti oprezan, jer se stanje razlikuje od parcele do parcele. Na konačan prinos uticaće tip zemljišta, stanje usjeva, hibrid, agrotehnika i dostupnost vode.
Ova godina nam još jednom pokazuje koliko je navodnjavanje važno za poljoprivredu Semberije. Klimatski uslovi postaju sve nepredvidljiviji i moramo se prilagođavati izborom odgovarajućih hibrida, pravilnom gustinom sjetve, očuvanjem vlage u zemljištu i ulaganjima u sisteme za navodnjavanje.“
(semberija.info)