Kraj avgusta ne znači kraj baštenske sezone. Naprotiv, druga polovina ovog mjeseca može biti dobar period za novu sjetvu povrća koje dobro podnosi kraće dane, svježije noći i jesenje temperature.
Najvažnije je, međutim, ne sijati sve redom. Neke biljke krajem avgusta mogu bez problema stići do jeseni, dok druge traže više vremena ili odgovarajuću rasadu.
Špinat je jedan od najboljih izbora
Ako tražite jednu kulturu koju vrijedi posijati krajem avgusta, špinat je pri samom vrhu liste.
Najbolje ga je sijati kada prođu najveće vrućine. Kod ranije sjetve može se očekivati jesenja berba, dok kasniji rokovi mogu poslužiti za proizvodnju koja će prezimiti i nastaviti rast na proljeće.
Kod špinata je posebno važno održavati vlagu zemljišta. Ako se površinski sloj nakon sjetve potpuno osuši, klijanje može biti neujednačeno. Dakle, dobro zalivajte sjeme, jer u suprotnom špinat neće klijati kada su temperature zemljišta iznad 25 stepeni celzijusovih, a često zalivanje može pomoći da se zemlja rashaldi. Takođe možete napraviti sijenku oko područja gdje biljka treba da klija i to možete uraditi nekom krpom ili kišobranima. Ovo može pomoći biljkama da brže i lakše isklijaju
Blitva može dati još jednu berbu
Blitva je zahvalna jer relativno dobro podnosi promjene vremena i može se koristiti tokom dužeg perioda.
Krajem avgusta može se posijati na parcelama koje su oslobođene nakon ranijih kultura. Nakon nicanja važno je održavati zemljište bez korova, jer mlade biljke u početku sporo napreduju.
Ako jesen bude dovoljno blaga, listovi se mogu brati duže vrijeme.
Blitva se može siajti na međuredni razmak od 20 do 30 cm dok se razmak između biljaka u redu prilagođava načinu proizvodnje. Dubina sjetve 2-4 cm. U fazi 1-2 lista vrši se prorjeđivanje.
Blitva se može početi brati oko 60 dana nakon sjetve. Ako se beru mlade biljke, u fazi 5-6 listova, tada se blitva čupa sa korijenom. Ako je berba razvijenih biljaka beru se vanjski, potpuno razvijeni i neoštećeni listovi. Na taj način se omogućava dalji neometan rast rozete i 3-5 berbi istog usjeva
Salata se može sijati i sada
Mnogi baštovani nakon avgusta prestaju sa sjetvom salate, ali to nije potrebno.
Za jesenju i zimsku proizvodnju biraju se sorte koje su prilagođene kraćem danu i nižim temperaturama. Salata ipak ne voli ekstremnu vrućinu, pa će nicanje biti lakše kada temperature počnu padati.
Kod kasne sjetve treba posebno paziti na zalivanje. Sitno sjeme se nalazi plitko u zemlji i veoma brzo može ostati bez potrebne vlage.
Radič, endivija i rukola vole svježije vrijeme
Ako želite lisnato povrće koje će dobro iskoristiti jesenje uslove, razmislite o radiču, endiviji i rukoli.
Ove kulture ne traže dugu vegetaciju kao neke ljetne povrtarske vrste, a svježiji dani im uglavnom odgovaraju.
Rukola je posebno zanimljiva jer brzo raste, pa se može sijati sukcesivno i tako obezbijediti više berbi.
Matovilac je odličan za kasniju sjetvu
Matovilac je jedna od kultura koju vrijedi imati u planu ako želite povrće za kasnu jesen i hladniji dio godine.
Za razliku od mnogih ljetnih vrsta, dobro podnosi niže temperature. Zbog toga može ostati u bašti i kada većina drugih kultura završi vegetaciju.
Kod kasnije sjetve treba računati na sporiji rast kako dani postaju kraći.
Rotkvica – ako želite brzu berbu
Za one koji ne žele dugo čekati, rotkvica je jedan od najlogičnijih izbora.
Krajem avgusta može se sijati nova tura, a jesenji uslovi joj često odgovaraju mnogo više nego ljetne vrućine.
Važno je obezbijediti dovoljno vlage i ne dozvoliti da se zemljište između zalivanja potpuno osuši. U dobrim uslovima, rotkvica može vrlo brzo doći do berbe.
A šta je sa mrkvom i peršunom?
Mrkva i peršun takođe mogu doći u obzir, ali kod njih je važnije obratiti pažnju na uslove zemljišta.
Problem krajem avgusta često nije samo temperatura nego nedostatak vlage. Njihovo sjeme je sitno i nalazi se relativno plitko, pa se površinski sloj zemlje brzo suši.
Ako nakon sjetve nema dovoljno prirodne kiše, potrebno je zalivati pažljivo i češće, manjim količinama vode, kako bi se održala vlaga u zoni sjemena.
Imate rasad? Vrijeme je i za kupusnjače
Kraj avgusta nije samo vrijeme za sjetvu.
Ako imate kvalitetan rasad kupusa, kelja, brokule ili karfiola, prazne gredice mogu se iskoristiti i za njihovu sadnju.
Kod presađivanja u ovom periodu najveći problem može biti toplotni stres. Zato mlade biljke treba dobro zaliti nakon sadnje, a zemljište održavati dovoljno vlažnim dok se ne ukorijene.
Šta uraditi prije sjetve?
Nemojte samo razgrnuti zemlju i baciti sjeme.
Ako je prethodna kultura već završila, prvo uklonite biljne ostatke i korove. Zemljište treba površinski usitniti kako bi se napravila dobra sjetvena posteljica.
Kod sitnosjemenih kultura posebno je važno da zemlja bude mrvičaste strukture, bez velikih grudvi.
A onda dolazi najvažnija stvar – voda.
Krajem avgusta zemljište može biti izrazito suvo i zagrijano. Ako nema kiše, sjetva bez naknadnog zalivanja može biti uzaludna. Sjeme može krenuti da klija, a zatim stati kada površinski sloj izgubi vlagu.
Ne ostavljajte prazne gredice
Ako ste tokom ljeta izvadili krompir, luk, grašak ili neko drugo rano povrće, ne morate čekati proljeće da ponovo iskoristite parcelu.
Upravo sada možete napraviti novu turu povrća za jesen.
Za kasnoavgustovsku sjetvu među najzanimljivijim izborima su:
špinat, blitva, salata, radič, endivija, rukola, matovilac i rotkvica, dok se mrkva i peršin mogu sijati uz posebnu pažnju na vlagu i lokalne uslove.
A ako već imate rasad, u plan mogu doći i kupus, kelj, brokula i karfiol.
Naravno, rokovi nisu isti na svakoj parceli. Topliji i niži krajevi imaju nešto više vremena, dok na višim i hladnijim položajima treba računati na raniji dolazak hladnog vremena.
Zato krajem avgusta birajte kulture kratke vegetacije i one koje dobro podnose jesenje zahlađenje – i iskoristite baštu dok sezona još traje.
(agrosavjet.com)