Avgust je period kada paradajz počinje da daje obilje zrelih plodova, ali istovremeno dolazi i vrijeme kada treba posebno obratiti pažnju na zdravstveno stanje biljaka. Hladnije noći, jutarnja rosa, visoka vlažnost i povremene padavine mogu stvoriti veoma povoljne uslove za razvoj plamenjače.
Bolest se u povoljnim uslovima može širiti veoma brzo, pa nekoliko dana vlažnog i svježijeg vremena može napraviti veliku razliku u zdravstvenom stanju zasada.
Plamenjaču paradajza izaziva Phytophthora infestans, patogen koji napada listove, stabljike i plodove. Posebno mu odgovaraju hladni i vlažni uslovi, dok duži periodi toplog i suvog vremena mogu usporiti njegovo širenje.
Zašto su hladne noći u avgustu opasne za paradajz?
Tokom dana temperature mogu biti veoma visoke, ali se tokom noći situacija mijenja. Kada se temperatura spusti, na biljkama se može zadržavati rosa, a listovi ostaju vlažni duže vrijeme.
Upravo je kombinacija svježijeg vremena i dugotrajnog zadržavanja vlage na lišću ono što pogoduje razvoju plamenjače.
Problem je još veći ako nakon hladne noći slijedi oblačan dan ili kiša, jer se biljke tada sporije suše.
Prema stručnim podacima, plamenjača se posebno brzo razvija u hladnom i vlažnom vremenu, a u povoljnim uslovima može zahvatiti veliki dio zasada za vrlo kratko vrijeme.
Prvo pregledajte listove paradajza
Ne čekajte da cijela biljka počne da propada.
Redovno pregledajte listove, posebno nakon nekoliko vlažnih dana.
Kod plamenjače se mogu pojaviti nepravilne tamne, smeđe ili maslinaste pjege koje se brzo povećavaju. Kako bolest napreduje, listovi mogu početi da se suše i propadaju.
Na stabljikama se takođe mogu pojaviti tamne promjene, dok na plodovima nastaju čvrste smeđe do maslinaste pjege koje mogu zahvatiti veći dio ploda. U vlažnim uslovima na zaraženom tkivu može se pojaviti i bjelkasta prevlaka.
Važno je reagovati čim primijetite sumnjive simptome, jer se bolest u povoljnim uslovima može širiti veoma brzo.
1. Ne zalijevajte paradajz po lišću
Jedna od najvažnijih mjera je jednostavna: vodu usmjerite prema zemljištu, a ne prema biljci.
Zalijevanje odozgo nepotrebno kvasi listove i produžava period njihove vlažnosti.
Mnogo je bolje koristiti sistem kap po kap, crijevo za navodnjavanje pri zemlji ili pažljivo ručno zalijevanje direktno oko korijena. Stručne preporuke takođe savjetuju zalijevanje ujutro kako bi se eventualna vlaga što prije osušila.
2. Omogućite biljci više vazduha
Gusti grmovi paradajza mnogo se sporije suše.
Zato je važno biljke pravilno vezivati, održavati odgovarajući razmak i ukloniti dio suvišne vegetacije koja sprečava cirkulaciju vazduha.
Posebnu pažnju obratite na donje listove koji dodiruju zemljište. Njihovo uklanjanje može poboljšati cirkulaciju vazduha i smanjiti zadržavanje vlage oko biljke.
Ipak, nije potrebno ogoliti cijelu biljku. Cilj je poboljšati provjetravanje i omogućiti brže sušenje, a ne ukloniti što više listova.
3. Nakon kiše nemojte odmah raditi oko biljaka
Kada je lišće mokro, izbjegavajte nepotrebno dodirivanje biljaka, rezidbu i druge radove.
Vlažni uslovi pogoduju širenju brojnih biljnih patogena, a radovima po mokrim biljkama možete ih dodatno prenositi rukama i alatom.
Ako morate uklanjati oboljele dijelove, najbolje je sačekati da se biljke osuše.
4. Sumnjive listove uklonite na vrijeme
Ako pronađete listove sa karakterističnim pjegama, uklonite ih pažljivo i iznesite iz zasada.
Nemojte zaražene dijelove ostavljati pored biljaka.
Takođe, alat koji ste koristili za rezidbu ili uklanjanje oboljelih dijelova treba očistiti i dezinfikovati prije rada sa zdravim biljkama.
Kod bolesti paradajza rana reakcija je veoma važna jer uklanjanje prvih zaraženih dijelova može pomoći da se uspori širenje problema.
5. Posebno pazite ako se smjenjuju vrući dani i hladne noći
Ovo je period kada treba svakodnevno pratiti biljke.
Ako nakon niza vrelih dana nastupe svježije noći, jutarnja rosa i kiša, nemojte čekati da se pojave brojna oštećenja.
Obiđite paradajz rano ujutro, dok se rosa još nije osušila, i pregledajte donje i unutrašnje dijelove biljke.
Upravo se na takvim mjestima vlaga može najduže zadržavati.
A šta ako su se već pojavile smeđe pjege?
Ne mora svaka smeđa pjega na listu značiti da je riječ o plamenjači.
Paradajz može napasti više različitih bolesti, uključujući ranu plamenjaču, bakterijske bolesti i druge pjegavosti, a simptomi se ponekad mogu veoma sličiti.
Zato je važno pravilno prepoznati problem prije primjene bilo kakvog sredstva.
Kod sumnje na plamenjaču, zaražene dijelove treba ukloniti, smanjiti vlaženje lišća i poboljšati provjetravanje.
Ako je potrebna hemijska zaštita, treba koristiti samo preparate registrovane za tu namjenu i strogo poštovati uputstvo proizvođača i karencu.
Posebno je važno obratiti pažnju na karencu u avgustu, jer se plodovi paradajza već intenzivno beru.
Ne čekajte da bolest zahvati cijelu biljku
Najveća greška je ignorisati prve simptome i čekati da se problem „sam riješi“.
Plamenjača se u hladnim i vlažnim uslovima može širiti veoma brzo.
Zato je sada, u avgustu, najvažnije:
• pregledati biljke svakog dana
• ne kvasiti lišće prilikom zalijevanja
• održavati dobru cirkulaciju vazduha
• ukloniti listove koji dodiruju zemlju
• ukloniti sumnjive i zaražene dijelove
• ne raditi po biljkama dok su mokre
• posebno pratiti paradajz nakon kiše i hladnih noći
• kod pojave bolesti reagovati što ranije
Paradajz još može dugo da rađa
Hladnije avgustovske noći ne znače automatski da će paradajz oboljeti. Problem nastaje kada se spoje svježije vrijeme, visoka vlažnost, rosa ili kiša i dugo zadržavanje vode na listovima.
Zato je najbolja zaštita – prevencija.
Ako sada održavate biljke prozračnim, zalijevate pri zemlji i redovno kontrolišete listove, imate mnogo veću šansu da paradajz ostane zdrav i nastavi da donosi plodove do kraja sezone.
(agrosavjet.com)