Muzej Semberije u Bijeljini javnosti predstavlja novu izložbu
ŠTA SVE PAMTI BIJELJINSKI KONAK
Povodom 150 godina zgrade Muzeja Semberije
Iako se Bijeljina u pisanim dokumentima pominje prvi put prije 580 godina, sticajem istorijskih okolnosti kao i ubanističkim rješenjima od druge polovine 20. vijeka do danas, kontinuitet u njenom građevinskom identitetu i urbanoj baštini gotovo da ne postoji. Među malobrojnim ostacima „stare Bijeljine“ nalazi se zgrada Konaka, odnosno od 1978. godine objekat Muzeja Semberije. Zgrada Konaka podignuta je 1876. godine i sa crkvom Sv. Georgija iz 1872. predstavlja jedan od dva najstarija originalno sačuvana objekta u Bijeljini. Godine 2026. Konak navršava 150 godina postojanja.
Poslije kratkog perioda u kome se tokom Osmanskog carstva u Konaku nalazila uprava kadiluka/kaze (1876-1878), u vrijeme Austrougarske vlasti ovdje je bilo središte Bijeljinskog kotara (1878-1918), u Kraljevini SHS/Jugoslaviji sresko načelstvo (1919-1941), tokom NDH sjedište kotarske oblasti (1941-1945), u FNRJ objekat Narodnog odbora Bijeljinskog sreza (1945-1952), Sreski sud (1952-1963), a zatim dio OŠ „Fadil Jahić Španac“ (1964-1976). Nakon temeljnog renoviranja i rekonstrukcije zgrade, u ovom prostoru se od 1978. nalazi Muzej Semberije u Bijeljini. Tokom dugog postojanja objekat Konaka bio je svjedok brojnih istorijskih događaja, kao i svega onoga što je postalo dio lokalne baštine Bijeljine i Semberije.
Otvaranjem muzejskog prostora 1978. godine, stari Konak je započeo novi život. Zgrada Konaka i rad Muzeja Semberije u prikupljanju i bilježenju svjedočanstava života u našem kraju, povezani su gotovo pedeset godina. Sa jedne strane to je prepoznatljiva tačka u mapi grada, sa druge trezor zavičajne baštine i mjesto koje je uvijek otvoreno javnosti za nova saznanja.
Predstavljanjem Konaka kroz vizuru istorijskog pamćenja, podsjećamo javnost na važnost njegovog daljeg očuvanja, ne samo kao svjedoka vremena i spomenika kulture, već i kao putokaza u mapiranju istorijske strukture grada u koju su utkani prošlost, ljudi, događaji, iskustva i sjećanja kolektiva i pojedinca.
Ovaj, za Bijeljinu jedinstven jubilej, sto pedeseta godišnjica najstarije javne građevine, dobra je prilika za ozbiljno promišljanje o našem stvarnom odnosu prema kulturnom nasljeđu i tradiciji, o spomenicima kulture koji još postoje i koji su tihi svjedoci vremena i potvrda kontinuiteta. Samo njihovim očuvanjem, ovaj grad može biti smislena ostavština za buduće naraštaje i istovremeno potvrda identiteta i nas kao pojedinaca i cijele zajednice.
Svečano otvaranje izložbe je u srijedu, 5. avgusta 2026. u 19.00 časova.
Izložba traje do 4. septembra 2026.
(bndan.com)