Pravilna ishrana jedan je od najvažnijih faktora za zdravlje svakog psa i mačke. Ona utiče na energiju, varenje, kvalitet dlake, imunitet, telesnu težinu i opšte stanje organizma. Ipak, mnogi vlasnici, često iz najbolje namere, prave greške koje mogu dugoročno da škode ljubimcu.
Neke od tih grešaka deluju bezazleno. Na primer, davanje „samo malo“ hrane sa stola ili nepravilan raspored obroka. Druge su ozbiljnije, poput stalnog menjanja hrane, preterivanja sa poslasticama ili izbora neadekvatne hrane za uzrast i potrebe ljubimca. U nastavku izdvajamo najčešće greške u ishrani pasa i mačaka i objašnjavamo kako da ih izbegnete.
Zašto je pravilna ishrana toliko važna
Hrana nije samo izvor sitosti, već i osnovni „gorivni sistem“ organizma. Kvalitetna i uravnotežena ishrana pomaže ljubimcu da ostane vitalan, da ima dobru mišićnu masu, zdravu kožu i dlaku, kao i stabilno varenje. Kod pasa i mačaka, loša ishrana se često ne vidi odmah, već kroz vreme, kroz gojaznost, probavne smetnje, loš kvalitet dlake, svrab, slabiji imunitet ili manjak energije.
Posebno je važno znati da psi i mačke nemaju iste nutritivne potrebe. Mačke su strogi mesojedi i imaju specifične potrebe koje se ne smeju zanemariti, dok psi imaju nešto širi spektar hrane koju mogu da unose, ali to ne znači da im odgovara ljudska hrana ili neadekvatna ishrana. Zato je važno da vlasnik razume osnovne principe i da ne donosi odluke „od oka“.
Najčešće greške koje vlasnici prave
Prevelike porcije i prekomerno hranjenje
Jedna od najčešćih grešaka jeste davanje većih količina hrane nego što je ljubimcu zaista potrebno. Mnogi vlasnici hrane svog psa ili mačku po osećaju, bez mere i bez uzimanja u obzir telesne težine, starosti, aktivnosti i sterilizacije. Posledica toga često bude višak kilograma, a zatim i veći rizik od problema sa zglobovima, srcem, dijabetesom i drugim oboljenjima.
Problem je što se višak kilograma ne stvara preko noći. Vlasnici često ne primete da ljubimac postepeno dobija na težini, jer je taj proces spor. Zato je važno pratiti preporučenu količinu hrane na pakovanju, ali i prilagoditi je konkretnom ljubimcu, po savetu veterinara ili nutricioniste za pse i mačke.
Davanje hrane sa stola
Mnogi vlasnici ne mogu da odole kada njihov ljubimac „moli“ kraj stola. Međutim, redovno davanje hrane sa stola jedna je od najgorih navika. Ljudska hrana često sadrži mnogo soli, začina, masti ili sastojaka koji nisu dobri za ljubimce. Neka jela mogu izazvati probavne smetnje, a određene namirnice su i opasne po zdravlje.
Pored zdravstvenog rizika, ova navika stvara i loše ponašanje. Pas ili mačka brzo nauče da će dobiti zalogaj kada dovoljno insistiraju, pa počinju da prose i da budu naporni tokom obroka. Najbolje je da se od početka uspostavi pravilo da se ljubimac ne hrani sa stola, bez izuzetaka.
Previše poslastica
Poslastice su korisne kao nagrada u treningu ili kao povremeni užitak, ali problem nastaje kada ih ima previše. Mnogi vlasnici ne računaju poslastice kao deo dnevnog unosa kalorija, iako one to zapravo jesu. Ako ih je mnogo, ljubimac može da unese više energije nego što mu je potrebno, što vodi u gojaznost.
Kod mačaka se ovo često potcenjuje, jer vlasnici misle da su „male i ne jedu mnogo“, pa im daju previše zalogaja tokom dana. Kod pasa je isti problem često vezan za dresuru i razne „mališane“ između obroka. Pravilo je jednostavno: poslastice treba da budu dodatak, a ne zamena za obrok ili svakodnevna navika bez mere.
Stalno menjanje hrane
Neki vlasnici često menjaju vrstu hrane, brend ili ukus, misleći da će ljubimcu tako biti interesantnije ili zdravije. Međutim, stalne promene mogu da izazovu probleme sa varenjem, posebno kod osetljivijih pasa i mačaka. Organizam se na novu hranu mora postepeno prilagoditi, a nagle promene mogu izazvati proliv, povraćanje, nadimanje ili gubitak apetita.
U većini slučajeva, ako ljubimac dobro podnosi hranu i ima uredno varenje, nema potrebe da se ona menja bez razloga. Promena je opravdana kada veterinar to preporuči, kada se menja životna faza ljubimca ili kada postoje zdravstveni razlozi. I tada je važno da prelazak bude postepen, tokom nekoliko dana.
Pogrešan izbor hrane za uzrast i potrebe
Hrana za štene nije isto što i hrana za odraslog psa. Isto važi i za mače, odraslu mačku i starijeg ljubimca. Ipak, mnogi vlasnici ne obraćaju pažnju na ovu razliku i biraju hranu samo prema ceni, reklami ili navici. To može da dovede do toga da ljubimac ne dobija sve što mu je potrebno u određenom životnom dobu.
Pored uzrasta, važne su i druge okolnosti: sterilizacija, nivo aktivnosti, rasna specifičnost, prisustvo alergija, osetljivo varenje ili zdravstveni problemi. Zato izbor hrane ne bi trebalo da bude slučajan. Dobro je čitati deklaraciju, pratiti preporuke proizvođača i, kada postoji dilema, konsultovati veterinara.
Nedovoljno vode
Ishrana nije samo pitanje hrane, već i unosa vode. Nedovoljan unos tečnosti može negativno da utiče na bubrege, mokraćne puteve, varenje i opšte stanje organizma. Ovo je posebno važno kod mačaka, koje često prirodno piju manje vode nego što bi trebalo.
Vlasnici ponekad zaborave da ljubimcu uvek mora da bude dostupna sveža voda. Takođe, kod mačaka može pomoći kombinacija suve i mokre hrane, ako je to u skladu sa njihovim potrebama. Posuda sa vodom treba da bude čista, redovno menjana i postavljena na mirnom mestu.
Ignorisanje zdravstvenih stanja
Ako pas ili mačka ima alergije, preosetljiv stomak, problem sa bubrezima, gojaznost, dijabetes ili neku drugu dijagnozu, obična „standardna“ hrana možda nije dobra opcija. Ipak, vlasnici često nastavljaju da hrane ljubimca istim obrocima, nadajući se da će problem proći sam od sebe.
Kod zdravstvenih problema ishrana je često deo terapije. Zato je važno da se hrana prilagodi stanju ljubimca, a ne obrnuto. U takvim slučajevima saveti sa interneta nisu dovoljni i najbolje je pratiti preporuku veterinara.
Kako loša ishrana utiče na zdravlje ljubimca
Posledice loše ishrane mogu biti različite, ali se najčešće vide kroz telesnu težinu, varenje i energiju. Ljubimac može postati gojazan, bezvoljan, imati loš zadah, svrab, perutanje kože ili slab kvalitet dlake. Kod nekih životinja javljaju se i češći proliv, povraćanje, zatvor ili nadutost.
Dugoročno, neadekvatna ishrana može povećati rizik od hroničnih bolesti i smanjiti kvalitet života. Zato je bolje reagovati na vreme nego čekati da se problem ozbiljno razvije. Prevencija je uvek jednostavnija i jeftinija od lečenja.
Kako da izbegnete ove greške
Najvažnije je da imate rutinu. Ljubimcu treba davati obroke u približno isto vreme, u količini koja odgovara njegovim potrebama. Hrana treba da bude prilagođena uzrastu, veličini, aktivnosti i zdravstvenom stanju, a poslastice da budu ograničene.
Ako prelazite na novu hranu, radite to postepeno. Ne dajte ljubimcu hranu sa stola i ne dozvolite da vas „nauči“ da dobija zalogaje kad god zatraži. Uvek obezbedite svežu vodu i pratite da li postoji promena u apetitu, stolici, težini ili ponašanju.
Takođe, ne zaboravite da je redovna kontrola kod veterinara važna i kada ljubimac deluje zdravo. Nekad se problemi sa ishranom otkrivaju tek kroz analize, a ne kroz vidljive simptome. Dobar savet stručnjaka može da spreči mnogo većih problema kasnije.
Zaključak
Najčešće greške u ishrani pasa i mačaka najčešće nastaju iz neznanja, navike ili želje da ljubimcu udovoljimo. Ipak, i male greške mogu vremenom da utiču na zdravlje, ponašanje i kvalitet života. Zato je važno da vlasnici budu dosledni, informisani i pažljivi.
Pravilna ishrana nije komplikovana, ali zahteva malo discipline i razumevanja potreba ljubimca. Kada se uspostavi dobra rutina i izbegnu najčešće greške, pas ili mačka imaju mnogo veće šanse da ostanu zdravi, vitalni i zadovoljni.
(petmagazine.rs)