Mrkva je jedna od najzastupljenijih povrtlarskih kultura u vrtovima i na poljoprivrednim gazdinstvima. Iako njen uzgoj nije pretjerano zahtjevan, mnogi proizvođači susreću se s problemom teškog vađenja korijena iz zemlje, naročito na zbijenim i suhim zemljištima. Pravilno određivanje trenutka berbe i primjena nekoliko jednostavnih tehnika mogu značajno olakšati vađenje mrkve, smanjiti oštećenja i produžiti vrijeme njenog skladištenja.
Kada je pravo vrijeme za vađenje mrkve?
Najbolji trenutak za vađenje mrkve nastupa kada dostigne takozvanu tehnološku zrelost. Stručnjaci navode da se ona prepoznaje po tome što najstariji donji listovi počinju prirodno da žute i odumiru. U tom periodu završava se nakupljanje hranjivih materija, šećera i karotenoida u korijenu, što predstavlja vrhunac kvaliteta i nutritivne vrijednosti mrkve.
Za mladu mrkvu namijenjenu svježoj potrošnji berba može početi već nakon približno 60 dana od sjetve, dok većina sorti za skladištenje postiže punu zrelost nakon 90 do 120 dana, zavisno od sorte i vremenskih uslova.
Kako prepoznati da je mrkva spremna za berbu?
Prije vađenja preporučuje se lagano razgrnuti zemlju oko vrha korijena i provjeriti njegovu veličinu. Kod većine sorti korijen prečnika od 1 do 1,5 centimetara ukazuje da je spreman za vađenje. Takođe, zrela mrkva ima karakterističnu boju, čvrstu strukturu i oblik tipičan za sortu koja se uzgaja.
Najlakši način za vađenje mrkve iz zemlje
Jedan od najvažnijih faktora za lako vađenje mrkve jeste stanje zemljišta. Stručni savjeti pokazuju da je mrkvu najlakše vaditi dan nakon kiše ili umjerenog zalijevanja. Tada je zemlja dovoljno vlažna i rahla, pa korijen lakše izlazi iz tla bez pucanja i oštećenja.
Ako je tlo suvo i tvrdo, preporučuje se:
Zaliti redove nekoliko sati prije berbe.
Koristiti vrtne vile ili motiku sa strane reda kako bi se zemlja lagano rastresla.
Ne čupati naglo korijen za lišće jer može doći do pucanja mrkve.
Vaditi korijen ravnomjernim povlačenjem uz blago njihanje.
Ovakav pristup posebno je važan na glinovitim i zbijenim zemljištima gdje su oštećenja korijena češća.
Zašto je važno vaditi mrkvu po suhom vremenu?
Iako vlažno tlo olakšava vađenje, sama berba bi trebalo da se obavlja tokom suvog vremena. Suhi vremenski uslovi omogućavaju lakše čišćenje korijena, smanjuju pojavu truleži i produžavaju mogućnost skladištenja. Povrede nastale tokom vađenja predstavljaju ulazna mjesta za bolesti i povećavaju gubitak vlage iz korijena.
Šta se dešava ako se zakasni sa berbom?
Prekasno vađenje mrkve može dovesti do pojave retrovegetacije, odnosno razvoja novih listova nakon kišnog perioda. Tada biljka troši rezervne materije iz korijena, što smanjuje sadržaj hranjivih materija, kvalitet i sposobnost dugotrajnog čuvanja.
Savjeti za skladištenje nakon berbe
Nakon vađenja mrkvu ne treba prati ako je planirano duže skladištenje. Dovoljno je otresti višak zemlje i ukloniti lisnu masu neposredno iznad korijena. Za čuvanje se biraju samo zdravi i neoštećeni korijeni. Optimalni uslovi skladištenja su temperatura oko 0 do 1 °C i relativna vlažnost vazduha od približno 97 posto. U takvim uslovima mrkva može ostati svježa više mjeseci.
Za lako vađenje mrkve ključno je pogoditi pravi trenutak berbe i pripremiti zemljište. Najbolje rezultate daje vađenje u fazi tehnološke zrelosti, kada donji listovi počinju žutjeti, a korijen dostigne punu veličinu. Zemljište treba biti umjereno vlažno, dok samo vrijeme berbe treba biti suho. Pridržavanjem ovih preporuka smanjuju se oštećenja korijena, povećava kvalitet prinosa i produžava mogućnost skladištenja mrkve tokom zime.
(agrosavjet.com)