Najaktuelniji radovi trenutno su pripreme za sjetvu kukuruza. Bilo je dovoljno vremena da se za sjetvu poljoprivredni proizvođači kvalitetno pripreme. Čim su vremenski uslovi dozvoljavali trebalo je već odavno obaviti zatvaranje zimske brazde kako bi se spriječio gubitak vlage koja se tokom zime akumulirala u zemljištu.
To je dakle prva operacija sa kojom se kreće nakon duboke obrade zemljišta i ona treba da obezbijedi ravnomjerno sušenje i zagrijavanje zemljišta do predsjetvene pripreme. Obzirom da se zatvaranje zimske brazde obavlja tanjiračama, mada može i teškim drljačama, prije tanjiranja je neophodno dati svu količinu NPK đubriva u jednakom omjeru svih neophodnih hraniva, ukoliko jedan dio nije bačen prije oranja. Orjentaciono se dodaje 400 – 500 kg/ha, ali je naravno uvijek preporuka da se kreće od analize zemljišta. Predsjetvenu pripremu zemljišta bi trebalo obaviti desetak dana prije sjetve.
Sjetva je najvažnija agrotehnička mjera kada je riječ o bilo kojoj biljnoj vrsti. Sjetva kukuruza u Republici Srpskoj počinje od 10. aprila i traje do 10. maja. Naravno, sjetvu uvijek diktiraju vremenski uslovi.
U ravničarskim krajevima sa sjetvom se kreće oko 10. aprila sjetvom hibrida kasnijih grupa zrenja 500, 600 i 700. Oko 20. aprila je optimalan period za sjetvu hibrida 300, 400 i 500 grupa zrenja. U brdskim područjima, sjetva se obavlja posle 20. aprila.
Ova godina je hladnija pa ne bi trebalo žuriti sa sjetvom. Zemljište je još uvijek hladno i temperature na dubini od 5 cm su na granici sa minimalnom temperaturom od 10°C kada se može sijati kukuruz. U ovom slučaju za nicanje kukuruza bi trebao neki period od dvije sedmice do 20 dana, imajući u vidu i vlažnost zemljišta. Sa porastom temperatura skraćuje se period klijanja i nicanja. Od sredine marta je došlo do porasta srednjih dnevnih temperatura vazduha, a intenzivnije padavine u navedenom periodu su obnovile rezerve vlage u zemljištu. I sami poljoprivredni proizvođači će više morati pratiti prognoze Hidrometeorolškog zavoda prilikom provođenja agrotehničkih mjera.
Pravilo koje važi za kukuruz, a koje se stalno ponavlja je da sjemenu treba „tvrda postelja, a mek pokrivač“. Najčešća greška je predubok sjetveni sloj, sjeme ostaje bez tvrde podloge, a samim tim bez kontakta sa vlagom. Temperatura zemljišta, sadržaj vlage, ali i sam kvalitet pripreme zemljišta utiču i na dubinu sjetve. U slučaju povoljne vlažnosti dubina sjetve je 4 do 5 cm, ako je zemljište suvlje ide dublja sjetva 6 do 7 cm. Dakle za sjetvu je poželjno što toplije zemljište sa dovoljno vlage.
Značajan činilac prinosa je svakako optimalan sklop biljaka. Uobičajeni razmak između redova je 70 cm, dok se gustina sjetve reguliše shodno FAO grupi zrenja i namjeni hibrida. Raniji hibridi se uvijek siju u gušćem sklopu, manje su lisne površine, tanje stabljike, dok se kasniji hibridi kao robusniji siju u rjeđem sklopu. Proizvođači sjemena daju preporuke za sjetvu određenog hibrida kojih se treba pridržavati.
Pri izboru hibrida treba voditi računa o namjeni i načinu korištenja, ali i o dužini vegetacije u koju se hibrid treba uklopiti u dio godine bez mraza. Naravno, bitno je voditi računa o visini prinosa, otpornosti prema polijeganju (lomljenju stabljike), otpornosti prema bolestima i štetočinama.
Ono što ratari trebaju imati u vidu je da bez visokorodnih hibrida nema ni visokog prinosa, ali je činjenica da se i bez odgovarajuće tehnologije proizvodnje, bez obzira na sam hibrid, ne može očekivati zadovoljavajući prinos. Prema tome, agrotehnika i sortiment su ravnopravni činioci prinosa.
U pogledu vremenskih prilika za sjetvu, značajno je istaći da ako se nastavi duži period hladnog i kišovitog vremena, npr. do polovine aprila ne preporučuje se sjetva hibrida FAO grupe 600 i 700, osim ako nisu namjenjeni za silažu.
U poslednje vrijeme se, zbog sušnog i toplog ljeta, čak praktikuje sjetva hibrida 300 i 400 već oko 10. aprila, opet zavisno od vremenskih prilika, da bi se izbjegle visoke temperature u periodu oplodnje kukuruza.
(agrosavjet.com)