Prijavom se traži da Okružno javno tužilaštvo u Doboju, preko policijskih organa, provjeri ugovore, isplate, javne nabavke i finansijsko izvještavanje Saobraćajnog fakulteta za period od 2016. do 2023. godine. Ćurguz, kao i sva druga lica koja se pominju u prijavi, uživaju prezumpciju nevinosti do pravosnažnog okončanja postupka.
Okružnom javnom tužilaštvu u Doboju podnesena je krivična prijava protiv prof. dr Zorana Ćurguza, bivšeg dekana Saobraćajnog fakulteta u Doboju, zbog sumnji u nepravilnosti u poslovanju ove visokoškolske ustanove u periodu od 2016. do 2023. godine.
Prijavu je, prema dostupnim informacijama, podnio sadašnji dekan Saobraćajnog fakulteta prof. dr Miroslav Kostadinović, tražeći da nadležno tužilaštvo provjeri više spornih oblasti: ugovore o autorskim honorarima i ugovore o djelu, isplate fizičkim licima, javne nabavke kancelarijskog i režijskog materijala, evidencije o isporuci robe, arhivsku dokumentaciju, kao i razlike između planiranih, plaćenih i prikazanih iznosa u finansijskim izvještajima.
U prijavi se, kako se navodi, posebno ukazuje na poslove povezane sa tehničkim pregledima u Republici Srpskoj. Saobraćajni fakultet je, prema navodima iz prijave, bio uključen u konzorcijum za realizaciju određenih poslova u toj oblasti, po osnovu čega su Fakultetu uplaćivana značajna sredstva. Dio tih sredstava navodno je dalje isplaćivan kroz autorske honorare, ugovore o djelu i angažmane naučno-istraživačkih timova.
Ključno pitanje za tužilaštvo biće da li su ti poslovi zaista imali karakter naučno-istraživačkog rada, ili je forma ugovora korištena da bi se omogućile isplate pojedinim licima pod povoljnijim ili drugačijim uslovima. Jednako važno biće i pitanje da li za isplaćene naknade postoje stvarni dokazi o izvršenim poslovima, izvještaji, zapisnici, softverska rješenja, baze podataka ili drugi konkretni rezultati rada.
Poseban dio prijave odnosi se na javne nabavke u periodu od 2016. do 2023. godine. Prema navodima iz prijave, sporne su nabavke kancelarijskog materijala, tonera i režijskog materijala. Ukazuje se na mogućnost da su u planovima javnih nabavki i ugovorima prikazivani znatno veći iznosi od onih koji su kasnije prikazivani u finansijskim izvještajima prema organima Univerziteta.
Ako se ovi navodi pokažu tačnim, riječ je o ozbiljnom problemu koji ne bi bio samo računovodstvene prirode. Visokoškolska ustanova koja raspolaže javnim sredstvima mora imati jasnu evidenciju o tome šta je naručeno, šta je plaćeno, šta je stvarno isporučeno i kome je roba predata na korištenje. Bez otpremnica, prijemnica, skladišnih kartica i zapisnika o primopredaji, svaka veća nabavka ostaje otvorena za sumnju.
U prijavi se, prema dostupnim informacijama, ukazuje i na nedostatak arhivske dokumentacije za 2018. godinu. To bi mogla biti jedna od ključnih tačaka provjere, jer nedostatak dokumentacije za cijelu poslovnu godinu otežava utvrđivanje toka novca, zakonitosti ugovora i odgovornosti lica koja su bila zadužena za finansije, pravne poslove, javne nabavke i arhivu.
Od Tužilaštva se traži da zatraži od policije izuzimanje i provjeru dokumentacije, uključujući ugovore, naloge za plaćanje, SUFI izvode, bankovne izvode, poreske prijave, dokumentaciju o javnim nabavkama, finansijske izvještaje, zapisnike komisija, odluke rukovodstva Fakulteta i Univerziteta, kao i dokaze o stvarnoj isporuci roba i usluga.
Kritički posmatrano, ovaj slučaj otvara mnogo šire pitanje od odgovornosti jednog bivšeg dekana. On otvara pitanje sistema kontrole na javnim visokoškolskim ustanovama: ko provjerava ugovore, ko prati realizaciju javnih nabavki, ko kontroliše isplate, ko čuva arhivu i kako je moguće da se eventualne nepravilnosti godinama ne uoče ili ne sankcionišu.
Ipak, važno je naglasiti da krivična prijava sama po sebi ne znači da je bilo ko kriv. Ona predstavlja inicijalni akt kojim se od nadležnih organa traži da provjere određene navode. Prof. dr Zoran Ćurguz, kao i sva druga lica koja se mogu dovesti u vezu sa ovim predmetom, imaju pravo na prezumpciju nevinosti, pravo na odbranu i pravo da se o navodima izjasne.
U interesu javnosti je da Okružno javno tužilaštvo u Doboju brzo i transparentno provjeri navode iz prijave. Ako su sumnje neosnovane, to treba jasno utvrditi i zaštititi ugled onih koji su prijavljeni. Ako su, međutim, navodi osnovani, odgovornost mora biti individualizovana, a eventualna šteta po Fakultet, Univerzitet ili javna sredstva mora biti precizno utvrđena.
Do okončanja provjera, slučaj Saobraćajnog fakulteta u Doboju ostaje ozbiljan test za institucije: da li su spremne da provjere finansijsko poslovanje javnih ustanova bez selektivnosti, bez zaštite funkcija i bez političkih ili akademskih pritisaka.
(bndan.com)