Branimir Andrić: Globalni trendovi usporavaju izvoz, ali privreda pokazuje otpornost

Privredna društva sa područja koje obuhvata Područna privredna komora Bijeljina u periodu januar–april 2026. godine ostvarila su izvoz u vrednosti od 317,5 miliona KM, što predstavlja pad od 7,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, uvoz je iznosio 454,1 milion KM i zabeležio rast od 2,6%, dok je ukupan obim spoljnotrgovinske razmene dostigao 771,6 miliona KM.

‘’Globalna ekonomija ulazi u period sporijeg rasta, pri čemu se sve više naglašavaju strukturni rizici koji prate takva kretanja. Prema najnovijim procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, globalni rast u 2026. godini iznosiće oko 3,3%, što predstavlja relativno stabilan, ali i dalje ispodprosječan nivo u odnosu na dugoročne trendove’’ rekao je Branimir Andrić prvi čovjek Privredne komore Bijeljina.

Na tržište Evropske unije plasirano je gotovo 70% ukupnog izvoza regiona, dok zemlje CEFTA-e učestvuju sa 18,4%. Istovremeno, Evropska unija učestvuje sa 45,1% ukupnog uvoza, a CEFTA zemlje sa 39,8%.
S obzirom na to da u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni regiona i dalje dominiraju zemlje Evropske unije, usporavanje njihovih ekonomija već se odražava na pad spoljne tražnje, što rezultira smanjenim izvoznim performansama domaćih privrednih društava.

‘’Ovakva kretanja već su imala uticaj na privrednu aktivnost, prvenstveno kroz slabiju eksternu tražnju usljed usporavanja privrede u ključnim partnerima iz Evropske unije. Istovremeno, rast cijena energenata u prethodnom periodu, posebno nafte, dodatno je pogoršao troškovnu poziciju i cjenovnu konkurentnost domaćeg izvoza ali istovremeno smanjuje kupovnu moć stanovništva i vodi ka padu domaće potrošnje, što se dalje negativno odražava na ukupnu privrednu dinamiku i usporava rast u sektorima koji zavise od interne tražnje’’ dodao je Andrić.

Najznačajnije izvozno tržište je NJemačka, u koju je plasirana roba u vrednosti od 64,6 miliona KM, a slijede Srbija, Slovenija i Italija. Pozitivna kretanja zabilježena su kod izvoza u Italiju (+29,7%) i Hrvatsku (+17,8%), dok je najveći pad izvoza registrovan kod Rumunije (-70,7%) i Austrije (-44,2%).

(bndan.com)

PODJELITE

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *