Tržišta kapitala u regionu su pojedinačno mala, rascjepkana i suočena sa hroničnim manjkom likvidnosti, zbog čega je njihovo uvezivanje i dublja integracija jedini način da postanu efikasan resurs u službi privrede i građana.
Ovo je opšti zaključak jubilarne konferencije koju je danas u Banjaluci, povodom 25 godina postojanja, organizovala Banjalučka berza, okupivši oko 300 vodećih stručnjaka i predstavnika finansijskih institucija iz cijelog regiona.
Učesnici skupa su saglasni da se sve regionalne berze vrte u začaranom krugu – s jedne strane postoji ogroman kapital koji miruje na bankarskim depozitima, dok sa druge strane nedostaje atraktivnog tržišnog materijala i modernijeg regulatornog okvira koji bi privukao domaće i strane investitore.
Direktor Banjalučke berze Boris Srdić istakao je da je domaći sistem za četvrt vijeka funkcionisanja pokazao apsolutnu pouzdanost i efikasnost, sa prometovanih 11 milijardi KM kroz milion transakcija. Međutim, za iskorak je potrebna promjena investicione kulture i novi instrumenti.
„Problem manjka likvidnosti i nedovoljno tržišnog materijala je problem sa kojim se suočavaju sve berze u regionu. Značajan potencijal postoji s obzirom na iznos depozita koji postoji u bankama u BiH i regionu, a ono što moramo da pojačamo jesu aktivnosti u pogledu finansijske pismenosti, povećanja broja instrumenata i njihovog približavanja građanima i privrednicima kako bi promet na berzi bio značajno veći i kako bi se tržište kapitala koristilo kao resurs za razvoj ekonomskih i finansijskih tokova u zemlji“, poručio je Srdić.
Na njegovu tezu nadovezao se i direktor Beogradske berze Lazo Ostojić, koji je otvoreno ukazao na to da je usitnjenost regionalnih berzi glavna kočnica ozbiljnijeg razvoja, zbog čega rješenje leži u zajedničkom nastupu.
„Sve berze u regionu imaju veliki potencijal ali tržišta su mala zbog čega nam je potrebna integracija. Radujem se ovim susretima na kojima bi mogli da iznađemo neko rješenje kako da iskoristimo region i njen potencijal“, istakao je Ostojić.
Zagrebački model kao putokaz i problem domaće regulative
Da potencijal za listiranje velikog broja kompanija u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj postoji, potvrdio je i član uprave Zagrebačke berze Tomislav Gračan.
On smatra da domaća tržišta moraju proći put prilagođavanja evropskim standardima, što je Zagreb već učinio.
„Mislim da svi mogu učiti iz primjera Zagrebačke berze jer smo najrazvijenija berza u ovom dijelu Evrope. Sproveli smo niz projekata u procesu integracija evropske regulative, razvoja institucionalnih investitora do implementacije najmodernije tehnologije za poslovanje. BiH i RS imaju jako puno kompanija koje imaju potencijal da budu izlistirane na berzi. To moraju prepoznati njihovi vlasnici, a za to mora postojati regulativa. Postojeća regulativa se može unaprijediti kako bi se obezbijedila veća transparentnost i zaštita malih akcionara što je ključ za bolji i brži razvoj kapitala“, naglasio je Gračan.
Sa regulatorne i državne strane poručeno je da je tržište kapitala u RS nakon 25 godina postalo zrelo i autonomno, ali da ga u narednoj fazi očekuju ozbiljni tehnološki izazovi.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović poručio je da je postignuta stabilnost ujedno i obaveza za regulatora da insistira na zakonitosti.
„Nakon 25 godina rada možemo da konstatujemo da je tržište kapitala RS samostalno i nezavisno. To je obaveza da nastavimo da ga razvijamo na znanju i zakonitosti. Mi kao regulator na tome insistiramo“, naveo je Mihajlović.
Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović podsjetila je na teške početke kroz koje je berza prošla, naglasivši da je danas kreirano transparentno okruženje, ali da sistem mora uhvatiti korak sa vremenom.
„U početku su bili veliki problemi i sve je trebalo prevazići. Zahvaljujem se svima koji su radili, stvarali berzu i naše finansijsko tržište, jer su za 25 godina napravili uspješno, organizovano i transparentno tržište koje je pokretač ekonomije. Očekuju nas veliki izazovi, a to je digitalizacija poslovanja. Ne sumnjam da će se finansijsko tržište i u to uklopiti“, zaključila je Vidovićeva.