Pet magazin: Zvuk koji psima stvara najveći stres, a nije vatromet

Mnogi vlasnici pasa vjeruju da je vatromet najveći izvor stresa za njihove ljubimce, ali stručnjaci upozoravaju da postoji puno češći i veći uzrok tjeskobe koji se može javiti svaki dan, čak i u domu u kojem žive.

Najvažnije činjenice

  • Iznenadni zvukovi stvaraju najveći stres
  • Štenci kroz iskustvo uče reakcije
  • Postepeno navikavanje smanjuje anksioznost

Iako glasni zvukovi poput vatrometa ili grmljavine mogu uplašiti pse, pravi problem je nešto drugo – iznenadna i nepredvidiva buka, piše “Newsweek“.

Veliki stres zbog nepredvidivih zvukova

Bilo da je riječ o zvonu na vratima, blenderu, usisavaču ili alarmu na mobilnom telefonu, takvi nagli zvukovi psima mogu predstavljati veliki problem. 

Dr Antje Joslin objašnjava da, kada se zvuk pojavi bez upozorenja i bez jasnog značenja, “mozak ga ne prepoznaje kao nešto bezbjedno”. 

Psima su za osjećaj sigurnosti potrebni rutina i predvidljivost, a iznenadna buka upravo je suprotno od toga.

“Amigdala, dio mozga zadužen za obradu straha i prepoznavanje prijetnji, reaguje prije nego što racionalni dijelovi mozga uopšte stignu procijeniti situaciju”, pojasnila je Joslinova. 

Dodaje da kod pasa koji su već tjeskobni ili genetski osjetljivi na buku to može dovesti do stanja stalne pripravnosti. 

“Stalno su na oprezu i čekaju sljedeći zvuk”, upozorava ona.

Zašto psi tako snažno reaguju?

Psi po prirodi traže obrasce u svojoj okolini, a njihovi instinkti za preživljavanje zavise o tome da na vrijeme primijete promjene. 

Iako su današnji psi daleko od svojih divljih predaka, ti su im refleksi ostali. 

Dion Studinski, trener i savjetnik za ponašanje pasa iz Denvera, ističe da se štenci ne rađaju sa osjetljivošću na buku, nego je stiču kroz iskustvo.

“Psi neprestano posmatraju okolinu i traže obrasce. Kada se nešto uklapa u ono što im je poznato, osjećaju se sigurno. Ali, kada naiđu na nešto nepoznato, nedosljedno ili povezano sa lošim iskustvom, to doživljavaju kao moguću prijetnju”, rekao je Studinski.

Dodao je da pas, kada čuje iznenadni zvuk, nema nikakav kontekst koji bi mu pomogao da ga razumije. 

“Ne može ga racionalno obraditi, nego reaguje instinktivno. Bez postupnog izlaganja i stvaranja pozitivnih asocijacija, nervni sistem takav zvuk doživljava kao prijetnju jer pas nema razlog vjerovati da je siguran”, pojašnjava Studinski.

Zato je, kako naglašava, važno psa odmalena postepeno navikavati na različite zvukove kako bi od početka stvorio pozitivne asocijacije.

“Tjeskobni psi ne reaguju toliko na sam zvuk koliko na ono što su kroz iskustvo naučili da iznenadni zvuk znači. Psi se ne rađaju tjeskobni, nego s vremenom uče što je sigurno, a što nije”, zaključio je Studinski.

Uobičajeni znakovi stresa kod pasa su drhtanje, skrivanje, ukočenost, oblizivanje, nervozno hodanje i pojačani oprez, a važni pokazatelji mogu biti i spuštene uši te oprezno držanje.

Kako smanjiti stres zbog buke?

Vlasnici ponekad nesvjesno mogu pogoršati tjeskobu svojih pasa. 

Iako se čini prirodnim odmah tješiti psa koji pokazuje znakove stresa, takva reakcija može mu dodatno potvrditi da je situacija doista opasna.

Svakodnevne navike poput korištenja bučnih kućanskih aparata, lupanja vratima ili vikanja takođe mogu pogoršati problem. 

S druge strane, ni potpuno izbjegavanje buke nije rješenje jer time pas može postati još osjetljiviji.

“Nedostatak postepenog izlaganja uobičajenim kućanskim zvukovima u štenećoj dobi, kažnjavanje reakcija na buku i nedosljedne rutine pridonose razvoju osjetljivosti na zvukove”, kaže Joslinova. 

Srećom, vlasnici mogu preduzeti nekoliko koraka kako bi pomogli svojim ljubimcima.

Savjetuje se da vlasnici ne reaguju panično kada je pas pod stresom i da u kući održavaju blagu pozadinsku buku, na primjer tako da ostave uključen radio ili televizor. 

Pomaže i uspostavljanje rutina, posebno oko mogućih okidača kao što je dolazak dostavljača. Ključno je i da pas ima sigurno mjesto na koje se može povući.

“Pokušajte psu obezbijediti mirno i predvidivo okruženje te uvijek nagrađujte mirno ponašanje, umjesto da svu pažnju usmjerite na trenutke kad burno reaguje”, savjetuje Joslinova. 

Kada se pojave neizbježni zvukovi, doktorica savjetuje da mu obezbijedite sigurno utočište i pustite pozadinsku buku kako biste ih ublažili.

(nezavisne.com)

PODJELITE

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *