Narodna biblioteka „Filip Višnjić“ u Bijelјini obilјežiće ove godine značajan jubilej – sto godina od štampanja prve knjige u našem gradu – objavlјivanjem reprint izdanja djela „Ironija“ Radivoja Sofronića.
Ovo djelo ugledalo je svjetlost dana 1926, objavila ga je izdavačka kuća „Sofronić i sinovi“ Bijelјina, a štampano je u štampariji „Ujedinjenje“ A. D. u Beogradu.
“Sofronić je prvi pisac socijalne književnosti sa ovih prostora. Rođen je u Bijelјini, u građanskoj porodici, koja se bavila trgovinom i zanatstvom i prihvatala prosvjetu i kulturu kao put ka evropeizaciji Bosne”, izjavila je za portal InfoBijeljina rukovodilac Odjeljenja zavičajne zbirke, stare i rijetke knjige bijeljinske biblioteke Valentina Živić.
Živić dodaje da je riječ o knjizi koja predstavlјa važan dio kulturne i književne baštine Bijelјine.
“Prvo izdanje obilјežilo je početke organizovane izdavačke djelatnosti u gradu. Objavlјivanjem reprinta, Biblioteka nastoji da sačuva od zaborava jedno od značajnih svjedočanstava kulturnog života Bijelјine sa početka XX vijeka, da podsjeti na bogatu tradiciju pisane riječi i izdavaštva u Bijelјini, te da se stare i rijetke publikacije učine dostupnim novim generacijama čitalaca”, kaže Valentina Živić.
Ovo je samo jedno izdanje na koje su u ovoj ustanovi veoma ponosni, kaže bibliotekarka Valentina Živić.
“U staru knjigu spadaju srpske knjige i knjige jugoslovenskih naroda štampane na teritoriji Jugoslavije od 1701. do 1868, srpske knjige štampane u inostranstvu od 1701. do 1868, i stare knjige štampane do kraja XVII vijeka”, navela je Živić.
Dodaje da je bogat i fond rijetkih knjiga koji sadrži srpske knjige i knjige jugoslovenskih naroda štampane u periodu od 1914. do 1918, te knjige štampane od 1941. do 1945. u Jugoslaviji ili inostranstvu.
“Narodna biblioteka „Filip Višnjić“ Bijelјina u Zbirci starih i rijetkih knjiga ima oko 3.960 knjiga, a u Zavičajnom odjeljenju, osim 2.560 knjige, čuva i legate Dušana Lopandića, Marije Đorđević, Zorana Jezdimirović i Anđelka Anušića”, kaže Živić.
Tematski krug monografskih publikacija Zbirke stare i rijetke knjige biblioteke „Filip Višnjić” kreće se u okvirima istorijskih rasprava, političkih besjeda, proze, poezije, putopisa, zatim knjiga iz oblasti prirodnih nauka, medicine i književnosti, većinom domaćih autora. Publikacije su štampane u Bijelјini, Sarajevu, Zagrebu, Beogradu, Pančevu, Zemunu, Novom Sadu i Somboru.
“Kao najstarije izdanje u Biblioteci smatra se knjiga „Sveti Ivan biskup trogirski i kralј Koloman“: piesan Ivana Kanavelića vlastelina hvarskog. Knjigu je u Osijeku štampala štamparija Drag. Lehmana i drug. 1858. godine. Na ovoj knjizi postoji rukom pisan podatak da je 1874. godine bila vlasništvo izvjesnog Srećka Miletića koji ju je dobio kao nagradu”, rekla je Živić za InfoBijeljinu.
Ona dodaje da je pečat darodavca na njemačkom jeziku i nejasno otisnut, a ne zna se, kako kaže, ni kako je knjiga dospjela u Biblioteku.
“Najinteresantniji i najorginalniji raritet u Biblioteci, ako se uzme u obzir sama grafička oprema knjige, je knjiga: Dela Dositejeva. Knj. V.: Etika ili moralna filosofija: prevodi i besjede Dositeja Obradovića. Prvo izdanje ove knjige je izašlo u Veneciji 1803. godine. Knjiga koja je vlasništvo Biblioteke nema tačan podatak o godini izdanja; dat je samo podatak da je knjiga štampana u štampariji Braće Jovanović u Pančevu, tako da se ovo izdanje ne može sa sigurnošću identifikovati kao najstarije u Biblioteci”, priča nam Živić.
Ovo blago je neprocjenjivo, upozorava ona.
“Biblioteka je započela rad na automatskoj obradi bibliotečke građe u Kobis programu, te je do danas uspjela da obradi veći dio fonda. Mogućnosti elektronskog kataloga su daleko ispred klasičnog, papirnog kataloga, kako zbog brzine i bolјe preglednosti podataka, tako i zbog iscrpnijih informacija i bolje mogućnosti pretrage određenog podatka. Stara i rijetka knjiga podliježe veoma strogim mjerama zaštite”, pojašnjava bibliotekarka.
Navodi da kao dobro od posebnog kulturnog i istorijskog značaja čuva se u svom izvornom obliku.
“Koriste se njihove mikroforme i fotokopije. Rukopisi i stare i štampane knjige se ne smiju fotokopirati, za njihovu upotrebu služe samo mikrofilmski snimci. U međubibliotečku pozajmicu se šalјu isklјučivo u obliku mikrofilmova”, dodala je.
Zavičajna zbirka je sistematski prikuplјena, obrađena i kao zasebna vrijednost organizovana kolekcija unutar Biblioteke koja predstavlјa građu za istoriju razvoja materijalne i duhovne kulture Bijelјine i njene okoline.
Zavičajni fond, po svojoj formi i sadržaju veoma raznovrstan osvjetlјava istorija zavičaja, njegovu društvenu strukturu, umjetničko stvaralaštvo života i put i kreativni doseg značajnih pojedinaca, te druge specifičnosti -kulturno istorijskog naslijeđa.
Zavičajni fond je veoma značajan, ako ne i najznačajniji fond Biblioteke, jer predstavlјa izvor svih informacija važnih za grad Bijelјinu i regiju Semberije.
Danas ova zbirka sadrži veliki broj eksponata – od knjiga zavičajnih pisaca, studijskih radova, plakata, kataloga, pozivnica, fotografija, razglednica, kalendara, isječenih novinskih natpisa, sve do zavidne zbirke stare i rijetke knjige i poklonjenih knjiga lјudi iz zavičaja.
Predstavlja građu za istoriju razvoja materijalne i duhovne kulture Bijelјine i njene okoline, osvjetlјava istoriju zavičaja, njegovu društvenu strukturu, umjetničko stvaralaštvo života i put značajnih pojedinaca, te druge specifičnosti kulturno-istorijskog naslijeđa.
(infobijeljina.com)