Danas je srijeda, 29. oktobar, 302. dan 2025. Do kraja godine ima 63 dana.
1321. – Umro srpski kralj Stefan Milutin Nemanjić, koji je Srbiju učinio najmoćnijom državom na Balkanu, što je njegovom unuku Dušanu omogućilo da stvori carstvo. Na Saboru u Deževu 1282. prijesto mu je na osnovu sporazuma ustupio stariji brat Dragutin, koji je zadržao samo sjeverne krajeve Srbije. Koristeći borbu dinastija Anžujaca i Paleologa, osvojio je znatan dio Makedonije, prenio prijestonicu u Skoplje i namjeravao da srpsku državu širi prema Egejskom moru. Bio je u neprijateljstvu sa Romejom do 1299. godine – kad se oženio maloljetnom romejskom princezom Simonidom. Bogati rudnici srebra donosili su mu obilna sredstva za naoružanje i držanje jake najamne vojske i omogućili da pomaže razvoj umjetnosti i književnosti i zida crkve i manastire širom Srbije.
1507. – Rođen španski vojskovođa Fernando Alvares de Toledo Alba, koji je kao namjesnik Nizozemske inkvizitorskim terorom izazvao 1565. rat za oslobođenje, okončan 1581. njenim otcjepljenjem od Španije. Osvojio je 1581. Portugaliju, u kojoj je počinio krvave pokolje.
1811. – Rođen francuski socijalista-utopista Žan Žozef Šarl Luj Blan, koji je tvrdio da socijalističko društvo može biti stvoreno mirnim putem, uz pomoć države, osnivanjem “zadružnih radionica” i zemljoradničkih komuna. Djela: “Organizacija rada”, “Istorija deset godina, 1830-1840.”, “Istorija Francuske revolucije”.
1814. – Prvi parni ratni brod “Fulton”, koji je konstruisao Robert Fulton, isplovio je iz njujorške luke.
1888. – U Carigradu potpisana Konvencija o Sueckom kanalu, prema kojoj “kanal treba da bude slobodan i otvoren za sve trgovačke i ratne brodove bez razlike na zastavu, kako za vrijeme rata tako i u miru”. To je poštovano, osim u ratu, kad je kanal zatvaran za neprijatelje Velike Britanije, tada “tutora” Egipta.
1889. – Umro ruski pisac, književni kritičar i estetičar Nikolaj Gavrilovič Černiševski, koji je stvorio estetički sistem i snažno uticao na rusku književnost u 19. vijeku. Zbog propagiranja ideja seljačke revolucije i utopijskog socijalizma prognan je u Sibir. U disertaciji “Estetički odnos umjetnosti prema stvarnosti” insistirao je na društvenoj ulozi književnosti, ne zanemarujući, pri tome, analizu umjetničkih elemenata književnog djela. U romanu “Šta da se radi” vatreno je propagirao socijalističko-utopijske poglede na probleme braka, porodice, emancipacije žene i društvenih ideala. Ostala djela: “Ogledi o Gogoljevom periodu ruske književnosti”, “Književno-kritički članci”, “Rus na randevuu”.
1897. – Rođen njemački ratni zločinac Jozef Gebels, ministar propagande nacističkog Trećeg rajha.
1910. – Rođen engleski filozof DŽuls Alfred Ejer, čija je knjiga “Jezik, istina i logika” svojevrstan manifest logičkog pozitivizma. Ostala djela: “Zasnivanje empirijskog znanja”, “Problem saznanja”, “Pojam osobe”.
1911. – Umro američki novinar mađarskog porijekla DŽozef Pulicer, začetnik “žute štampe”, iz čije se fondacije svake godine dodjeljuje “Pulicerova nagrada” za novinarstvo, karikaturu, američku istoriju, poeziju, dramu, roman i muziku. Emigrirao je mlad u SAD, učestvovao u Američkom građanskom ratu i biran u Kongres. Bio je vlasnik listova “Vorld” i “Ivning vorld” u NJujorku i “Post-dispeč” u Sent Luisu. Na Kolumbija univerzitetu 1903. godine osnovao je prvu novinarsku školu.
1918. – Hrvatski sabor poslije raspada Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu proglasio otcjepljenje Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od Habsburške Monarhije radi priključenja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, što je propraćeno velikom manifestacijom ispred zgrade Sabora u Zagrebu.
1923. – Turska proglašena republikom, a general Mustafa Kemal, od 1930. nazvan Ataturk, prvim predsjednikom.
1929. – Krah NJujorške berze, poznat kao “crni utorak”, označio je početak velike krize američke privrede, u kojoj su padale pod stečaj krupne banke i najmoćnije kompanije, a hiljade sitnih poslovnih ljudi doslovno dovedeno na prosjački štap. Nastupila je epoha samoubistava, najgorih slutnji i krajnjeg beznađa. Industrijska proizvodnja je pala u razvijenim zemljama na nivo s početka vijeka, a bez posla je ostalo 26 miliona ljudi.
1936. – U prvom vojnom udaru u arapskom svijetu general Bakr Sidki oborio iračku vladu.
1943. – Rođen Dušan Ivković, košarkaš i trener, selektor reprezentacije, predsjednik Svjetske trenerske košarkaške organizacije.
1950. – Umro švedski kralj Gustav Peti, koji je tokom vladavine od 1907. do smrti osigurao neutralni status Švedske u oba svjetska rata.
1956. – Iskoristivši francusko-britanski napad na Egipat, izraelska armija je prodrla na Sinaj i brzo porazila slabe egipatske snage. Rat, koji su dvije zapadne zemlje povele radi zaštite političkih i ekonomskih interesa na Suecu, završen je početkom novembra, poslije intervencije UN i oštrih upozorenja SSSR i SAD.
1957. – Diktator Fulhensio Batista suspendovao kubanski ustav.
1962. – SAD su obustavile pomorsku blokadu Kube na zahtjev generalnog sekretara UN U Tanta. SAD su blokirale Kubu zbog instalisanja sovjetskog raketnog oružja na ostrvu, čime je izazvana Karipska kriza, okončana prethodnog dana sporazumom američkog i sovjetskog lidera – DŽona Ficdžeralda Kenedija i Nikite Sergejeviča Hruščova o povlačenju raketa i obustavi blokade.
1964. – Ujedinjena Republika Tanganjika, Zanzibar i Pemba promijenili naziv u Tanzanija.
1988. – Prvi sovjetski raketoplan “buran” poletio sa Zemlje.
1996. – U Beču održana aukcija oko 8.000 slika, skulptura i ostalih umjetničkih djela, koja su od austrijskih Jevreja u Drugom svjetskom ratu oteli austrijski i njemački nacisti, a prihod je namijenjen ljudima koji su preživjeli Holokaust.
1998. – Veteran američke astronautike DŽon Glen je u 77. godini života spejs šatlom “Diskaveri” ponovo poletio u kosmos, 36 godina poslije njegove prve kosmičke misije.
2004. – Lideri EU potpisali novi Ustav Unije na ceremoniji u Rimu.
2006. – Georgi Parvanov ponovo izabran za predsjednika Bugarske.
2015. – Umro Ranko Žeravica /85/, košarkaški stručnjak koji je od šezdesetih godina prošlog vijeka sa velikim uspjehom dvadesetak godina vodio mušku košarkašku reprezentaciju Jugoslavije do najsvjetlijih trofeja. Primljen je u Kuću slavnih FIBE 2007. godine.
2015. – Kina ukinula “politiku jednog deteta” koja je bila na snazi 36 godina i dozvolila svim kineskim parovima da imaju po dvoje djece.
2018. – Avion Boing 737, indonežanske kompanije “Lajon er” srušio se u more 13 minuta nakon poletanja iz DŽakarte. Niko od 189 osoba, među kojima osam članova posade, koliko se nalazilo u letjelici nije preživio.
2020. – U Nici, na jugu Francuske, tri osobe ubijene nožem pred lokalnom katedralom, pri čemu je jednoj ženskoj osobi odrubljena glava. Ubica, porijeklom iz Tunisa, uzvikivao je prilikom napada “Alahu ekber”.
2022. – Prilikom dvije eksplozije automobila bombi kod Ministarstva prosvjete u Mogadišu, Somalija, poginulo je najmanje stotinu lica. Odmah je osumnjičen Al Šabab,
teroristička pseudoislamska grupa bliska Al Kaidi.
2022. – U stampedu, u Seulu, tokom manfFestacije Dana vještica, poginulo 159 osoba, a 197 je povrijeđeno.
2024. – Razorne poplave pogodile jugoistok Španije usljed nezapamćenih padavina. Uslijedila su klizišta, odroni, bujične poplave. Najviše je stradao rejon Valensije, gdje su se ulice u poplavnom talasu pretvorile u velike odvodne kanale nakrcane svakojakim otpadom. Poginulo je 231 lice, a troje se vode kao nestali. Materijalna šteta procijenjena je na oko 3,5 milijardi evra.
2024. – Sud u Hrvatskoj odbio tužbu porodice Rajić za ubistvo njihove dvoje maloljetne djece na Petrovačkoj cesti i proglasio žrtve – “ratnom štetom”.
(bndan.com)