O peletu se sve više priča, a posljednjih godina prodaja peleta sve više raste. Za to postoji mnogo razloga. Sve više domaćinstava se odlučuje za pelet kao novu vrstu ogreva iz praktičnih i ekonomskih razloga, ali i zbog komfora koji on pruža. Takođe, ekološka svijest se sve više budi, tako da sve više ljudi razumije da je odgovornost na nama da se brinemo o budućnosti naše planete.
Pelet je biogorivo koje se dobija preradom drvne mase, tj. piljevine, strugotine, poljoprivrednih ostataka itd. Lako je prepoznatljiv po svom izgledu. Komadi su malih dimenzija i cjevastog oblika, a pakuju se u džakove. Moguća je i prodaja peleta u rinfuzu, ali se češće on prodaje u gotovim pakovanjima raznih veličina. Džakovi sa peletom se lako skladište i čuvaju, potrebno je senovito i suvo mjesto, zaštićeno od direktne sunčeve svjetlosti, vlage i drugih atmosferskih prilika. Za to je idealna neka pomoćna prostorija u domaćinstvu, koja se nalazi u blizini peći na pelet.
Inače kotlovi na pelet namijenjeni domaćinstvima priključuju se na sistem centralnog grejanja. Vremena kada se svaka prostorija grejala posebno, i kada se zimi štedjelo tako što je deo kuće ostajao hladan, daleko su za nama. Istina je da ulaganje u centralno grijanje na pelet u početku zahtjeva određena sredstva, ali isto tako istina je i da se to ulaganje isplati poslije samo nekoliko godina, otprilike četiri do šest godina. Ukoliko ste se ranije grijali na neki drugi skuplji energent, ovo vrijeme ispadne i kraće. Svakako za komfor i stabilnost koju pelet pruža, ulaganje se isplati.
Međutim, zašto prodaja peleta sve više raste? Glavni razlozi odnose se na to da je pelet kao vrsta goriva veoma čista i ekološka. Pelet je jednostavan za korišćenje i ne zahtjeva od vas previše rada. Štaviše, kotlovi na pelet za domaćinstva su najčešće automatizovani i povezani sa termostatom preko koga vi diktirate željenu temperaturu. Takođe, automatizacija podrazumijeva i doziranje. To znači da vi samo treba da napunite rezervoar sa peletom, a kotao sam dozira potrebne količine koje treba da troši, tako da ne morate svakodnevno da mislite o loženju. Sa drugim čvrstim gorivima, kao što je na primjer drvo, treba ustati rano i naložiti peć. Neophodne je i iskustvo kada se bira drvo koje će se staviti uveče, a uz to treba podesiti i difuzere da se vatra preko noći ne ugasi prije vremena. Tu je i svakodnevno čišćenje i iznošenje veće količine pepela. S peletom je količina pepela znatno manja. Tačnije, pelet pravi samo 1-2 procenta pepela u odnosu na ukupnu masu, a drvo i do dvadeset puta više. Precizni podaci zavise od kvaliteta peleta i drveta, kao i od stepena vlage koji sadrže. U praksi to znači da se peć, tj. kotao na pelet čisti na svakih 5 do 7 dana, ali kod nekih automatizovanih sistema čak i rjeđe, prenosi Telegraf.
Kada biramo vrstu ogrjeva za novu kuću ili želimo da promijenimo postojeći način grejanja u domaćinstvu, uvijek nam je važna cijena. Što se peleta tiče, njegova cijena je dosta stabilna. Savjet je da se snabdjete van grijne sezone jer su tada cijene povoljnije. Procijenite na vrijeme koliko peleta vam je potrebno za cijelu sezonu, nabavite potrebne količine i pravilno ih skladištite.
Ipak postoji još jedan razlog zašto sve više domaćinstava prelazi na pelet. Naime, riječ je energentu koji se proizvodi od lako dostupnih sirovina, pa je njegova nabavka izvjesna. Proces proizvodnje koji podrazumijeva recikliranje drvnog ili poljoprivrednog otpada i ostataka podrazumeva i to da ne može doći do njihove nestašice. Mnogi koji su odlučili da pređu na grejanje na pelet to su učinili upravo iz razloga što je lako dostupan i to po stabilnoj cijeni.
Čak i oni koji ranije nisu bili ekološki osviješćeni i bilo im je važno samo koji su troškovi kada je ogrev u pitanju, sve više uviđaju da ih se itekako tiče briga o zdravlju i ekologiji. S tim u vezi je činjenica da je pelet ugljenično neutralan što znači da je količina CO2 koja se oslobađa u atmosferu sagorijevanjem peleta jednaka količini koju je biljka apsorbovala tokom svog života. Recikliranje drvnog otpada, koji bi inače bio bačen, je velika ekološka prednost. Ako sve ovo nije dovoljno, čak i pepeo koji ostaje nakon sagorijevanja peleta može se koristiti kao organsko đubrivo.
(telegraf.rs)