Svake godine 8. juna obilježava se Dan sive vrpce – Svjetski dan oboljelih od tumora na mozgu, sa ciljem da se skrene pažnja javnosti na ozbiljnost ovih bolesti, kao i na izazove sa kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice. Inicijativa je pokrenuta još 2000. godine od strane Njemačkog udruženja oboljelih od tumora na mozgu (Deutsche Hirntumorhilfe), i od tada se ovaj datum širom svijeta koristi za edukaciju i širenje svijesti.
Tumori mozga, iako rjeđi u poređenju sa drugim vrstama raka, predstavljaju jedno od najtežih onkoloških oboljenja zbog svoje lokacije i uticaja na osnovne životne funkcije. Statistika pokazuje da se u Evropi godišnje registruje 4 do 6 slučajeva na 100.000 stanovnika, pri čemu su maligni tumori nešto češći kod muškaraca, dok su benigni češći kod žena. Posebno zabrinjava podatak da su zloćudni tumori mozga među najčešćim vrstama karcinoma kod djece.
Tumori se dijele na primarne (koji nastaju direktno u mozgu) i sekundarne, tj. metastatske, koji potiču iz drugih dijelova tijela – najčešće dojke ili pluća. Primarni tumori mogu biti benigni (dobroćudni) ili maligni (zloćudni).
Najčešći simptomi tumora mozga uključuju:
– hronične ili jutarnje glavobolje,
– epileptične napade,
– promjene u ponašanju, pamćenju i mentalnim funkcijama,
– mučninu, povraćanje, vrtoglavicu,
– slabost udova, otežan hod, gubitak ravnoteže,
– probleme sa spavanjem, umor, poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
Simptomi zavise od lokacije tumora i često su posljedica povećanog pritiska unutar lobanje. Dijagnostika se najčešće sprovodi pomoću CT-a, magnetne rezonance (MR), angiografije, a precizna dijagnoza zahtjeva i patohistološku analizu uzorka, ukoliko je tumor dostupan.
U većini slučajeva, uzrok tumora mozga nije poznat, što otežava prevenciju. Jedini naučno potvrđen faktor rizika jeste izloženost jonizujućem zračenju (kod prethodnog liječenja karcinoma). Češći su kod starijih osoba, iako su neke vrste specifične za dječiji uzrast. Gojaznost može povećati rizik od nastanka meningeoma, jednog od oblika tumora mozga koji je najčešće dobroćudan. Takođe, rizik može biti povećan kod osoba sa određenim genetskim sindromima poput neurofibromatoze, tuberozne skleroze, Li-Fraumeni sindroma i drugih.
Liječenje zavisi od vrste, veličine i mjesta tumora. Prognoza zavisi od vrste tumora, starosne dobi oboljele osobe (prognoza je bolja kod osoba mlađih od 40 godina), zatim lokacije, oblika i veličine tumora.
Metode liječenja uključuju hirurško uklanjanje, radioterapiju, hemoterapiju, ili njihovu kombinaciju. Nažalost, kod mnogih malignih tumora, naročito onih koji se ne mogu operisati, mogućnosti liječenja su ograničene. Prema evropskim podacima, samo oko 30% odraslih sa dijagnozom primarnog tumora mozga preživi pet godina, uz velike razlike među zemljama.
„Dan sive vrpce“ podsjeća nas koliko su rano prepoznavanje simptoma, istraživanja i podrška oboljelima važni u borbi protiv ove opasne bolesti.
Brinite o svom zdravlju, slušajte svoje tijelo i ne odlažite preventivne preglede.
(Bolnica “Sveti Vračevi” Bijeljina)