Na inicijativu Međunarodne federacije za multiple sklerozu u svijetu se svakog 30. maja obilježava Svjetski dan multiple skleroze. Posvećen je podizanju svijesti o ovom nevidljivom, ali izazovnom oboljenju koje pogađa milione ljudi širom svijeta. Ovaj dan je prilika da pokažemo solidarnost i podršku oboljelima i njihovim porodicama i podstaknemo razumijevanje i empatiju društva prema onima koji svakodnevno vode svoju tihu bitku.
Multiple skleroza (MS) je hronična upalna bolest centralnog nervnog sistema, što znači da upalna oštećenja mogu zahvatiti veliki i mali mozak, moždano stablo i kičmenu moždinu. MS se javlja u svim životnim dobima, ali je najčešća između 18. i 50. godine života i češće se javlja kod osoba ženskog pola. Bolest je nepoznatog uzroka i nepredvidivog toka. Današnja saznanja i rezultati brojnih istraživanja ukazuju na to da je multiple skleroza autoimuna bolest koja nastaje usled dejstva faktora iz okoline, ali i genetske predispozicije za MS. Pušenje, gojaznost i nedostatak vitamina D takođe mogu uticati na pojavu ove bolesti.
Načelnik Odjeljenja za neurologiju u JZU Bolnica „Sveti Vračevi“ Bijeljina dr Goran Maksimović kaže da ne postoji jedan specifičan test koji potvrđuje MS, već se dijagnoza zasniva na prisustvu upalnih lezija u centralnom nervnom sistemu, uz isključenje drugih bolesti sa sličnom simptomatologijom.
– Dijagnoza multiple skleroze (MS) postavlja se na osnovu kliničke slike, neurološkog pregleda i snimanja magnetnom rezonancom (MRI). Nakon toga radi se set seroloških testova radi isključivanja diferencijalno-dijagnostičkih stanja, prvenstveno lajmske bolesti (uzrokovane ugrizom krpelja), koja može imitirati simptome različitih neuroloških oboljenja. Takođe se testiraju HIV, hepatitis B i drugi relevantni markeri. Ukoliko postoji osnovana sumnja na demijelinizujuće oboljenje centralnog nervnog sistema (DDOCNS), uvodi se kortikosteroidna terapija. Nakon inicijalne obrade i terapije, pacijenti se upućuju na dalje dijagnostiku na Kliniku za neurologiju UKC Banjaluka, pojasnio je dr Maksimović.
To je bolest za koju ne postoji izliječenje, ali se adekvatnom terapijom mogu smanjiti i ublažiti simptomi i poboljšati kvalitet života pacijenata. Ljudi sa MS često govore da im tretmani u kojima se ne koriste lijekovi, kao što su vježbe i adekvatan odmor, pomažu da svoj život održe aktivnim. Fizička aktivnost i vježbe mogu znatno ojačati oslabljenu muskulaturu i poboljšati koordinaciju.
Iako simptomi i tok bolesti mogu biti različiti, zajedničko svih oboljelih je borba sa nepredvidivošću, umorom, gubitkom osjećaja, smetnjama u kretanju (poremećaj pokreta ili slabost u mišićima ekstremiteta, trnci), oslabljenog vida, poremećaja ravnoteže, problemi sa pamćenjem i mnogim drugim teškoćama koje često nisu vidljive na prvi pogled.
🔶Miroslav Vukomanović predsjednik Udruženja oboljelih od multiple skleroze Republike Srpske kaže da ovogodišnji moto kampanje koje Udruženje oboljelih od multiple skleroze Republike Srpske provodi je “Terapija za sve” i ima za cilj zagovaranje ranijeg početka liječenja o kojem zavisi sam tok bolesti za sve osobe koje žive sa multiple sklerozom.
– Više od 15 osoba mlađih od 18 godina imaju dijagnozu MS-a a najmlađi pacijent ima samo 12 godina. Najveći problem ovih pacijenata je nedostupnost terapija za liječenje. Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske trenutno snosi troškove za samo 270 terapija što iznosi 10% od ukupnog broja oboljelih, ističe Vukomanović.
Multiple skleroza se registruje širom planete, ali njena rasprostranjenost znatno varira od regiona do regiona. Prema podacima Međunarodne federacije oboljelih od MS-a u svijetu trenutno 2.9 miliona osoba vodi bitku sa ovom bolešću. Najviše slučajeva bilježi se u sjevernim krajevima Evrope, zatim u Sjevernoj Americi i Australiji, gdje broj oboljelih dostiže približno 100 na svakih 100.000 stanovnika. U određenim područjima, poznatim kao žarišta, poput Škotske i Farskih ostrva, taj broj je čak tri puta veći.
Suprotno tome, na Azijskom kontinentu učestalost bolesti je znatno manja – oko 5 slučajeva na 100.000 ljudi. Zanimljivo je da se kod autohtonih naroda u Sjevernoj i Južnoj Americi, kao i u Australiji, multiple skleroza gotovo ne pojavljuje. Slična situacija važi i za Eskime, Laponce i Rome, kod kojih je prisustvo ove bolesti izuzetno rijetko. Na prostoru Hrvatske, najizraženije žarište nalazi se u regiji Gorskog Kotara, tačnije u okolini Čabra. Kada je riječ o Republici Srpskoj, sa ovom dijagnozom trenutno živi preko 2.500 osoba.
(Bijeljinske Dnevne Aktuelnosti)